Jagić, Vatroslav

Ignatius Jacobus, Ognjoslav

Biografija

Jagić, Vatroslav Ignatius Jacobus, Ognjoslav

(Varaždin, 1838. - Beč, 1923.)

Slavist, jezikoslovac. Kršten kao Ignacius, Jagić u Zagrebačkoj gimnaziji mijenja ime u Vatroslav. Gimnaziju je pohađao u Varaždinu i Zagrebu, a studij filologije završio je u Beču. Još kad je u Zagrebu radio kao gimnazijski profesor 1865. povjerena mu je briga o knjižnici koja je uz arheološki i prirodoslovni odsjek formirana u sklopu Narodnog zemaljskog muzeja. U Spomenima mojega života prisjeća se da je stanovao uz Narodni dom u kojem je bila smještena knjižnica pa su mu knjige bile dostupne u svako doba dana i noći. Godine 1866. postao je najmlađim članom JAZU, a napisao je oko 700 znanstvenih radova. Utemeljio je Archiv fűr slavische Philologie, a jedan je od pokretača časopisa Književnik.

Izvori

Muzeji

Gradski muzej Varaždin, Varaždin link

Muzej je osnovan 1925. g. na poticaj varaždinskoga Muzealnog društva i prof. Krešimira Filića, prvog kustosa i ravnatelja Muzeja. Smješten je u Starom gradu, gdje je danas postav Kulturnopovijesnog odjela. U njemu su posebne tematske cjeline posvećene dvojici znamenitih Varaždinaca: povjesničaru i ilircu Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom (1816. - 1889.), te slavistu i jezikoslovcu svjetskoga ugleda Vatroslavu Jagiću (1838. - 1923.).

Zbirke

Kulturnopovijesni odjel Gradski muzej Varaždin, Varaždin

Godine 1925. osnovan je, kao prvi i najstariji, Kulturnopovijesni odjel Gradskog muzeja Varaždin. Smješten je u gotičko-renesansnoj utvrdi okruženoj djelomično očuvanim fortifikacijskim elementima utvrde na vodi, posljednji put obnovljenoj 1989. godine. Te je godine otvoren novi stalni postav s brojnim ambijentalno oblikovanim stilskim sobama od renesanse do secesije, predmetima iz zbirki oružja, kamenih spomenika, ostavštine Vatroslava Jagića i Ivana Kukuljevića Sakcinskog, izlošcima što svjedoče o prošlosti grada i utvrde, obrtu i trgovini te ljekarništvu.

Zbirka ostavština - Jagić, Kukuljević Gradski muzej Varaždin, Varaždin

Zbirka ostavština Jagić - Kukuljević sadrži predmete iz ostavštine dvojice znamenitih Varaždinaca: povjesničara, književnika, konzervatora, političara i jednog od vodećih predstavnika Hrvatskog narodnog preporoda Ivana Kukuljevića Sakcinskog i filologa i utemeljitelja slavistike Vatroslava Jagića. Uz predmete iz njihovog osobnog života kao što su portreti, obiteljske fotografije, odjevni predmeti, dijelovi pokućstva, plakete i medalje, Zbirka sadrži i bogatu rukopisnu i knjižnu građu. Nakon smrti Vatroslava Jagića 1923. godine, njegova kći Stanka Rešetar i sin Nikola darovali su dio njegove ostavštine varaždinskom Muzealnom društvu za fundus budućega Muzeja. Jagićeva unuka Sonja Budak 1961. godine Muzeju daruje djedove obiteljske fotografije i druge predmete.

Predmeti

Portret Vatroslava Jagića, 1923. Autor: Valdec, Rudolf brončana plaketa

Muzeju je plaketu darovala Jagićeva unuka Sonja Budak 1961. godine.

Dio inventara radne sobe Vatroslava Jagića, oko 1880. Autor: Nepoznati autor namještaj, pisaći pribor, svijećnjak

U stalnom postavu Kulturnopovijesnoga odjela izložen je ambijent Jagićeve radne sobe (pisaći stol, stolac, koš za otpatke, tintarnica i svijećnjak).

Portret Vatroslava Jagića, Beč, 1953.-1954. Autor: Meštrović, Ivan brončana bista

GMV KPO 4707 Brončanu bistu Vatroslava Jagića naručilo je Bečko sveučilište 1953. od kipara Ivana Meštrovića. Bista je postavljena u arkadnom dvorištu sveučilišta. Jedan primjerak biste izložen je u HAZU u Zagrebu i treći odliven prema sadrenom originalu koji se čuva u Gradskom muzeju Varaždin, nalazi se u stalnom postavu KPO GMV (podatke dostavila Lj. Šimunić)

Orden sv. Save II. stupnja, Beč, druga pol. 19. st. Autor: Rothe & Neffe orden

GMV KPO 2469 Orden Sv. Save dobivali su pojedinci koji su se posebno istakli u prosvjetnom, književnom crkvenom ili umjetničkom radu. Orden u kompletu s križem na lenti i zvijezdom, Jagić je dobio za promicanje sveslavenske ideje i proučavanje jezika i književnosti slavenskih naroda. (podatke dostavila Lj. Šimunić)

Grbovnica Vatroslava Jagića, Beč, 1908. Autor: - grbovnica

GMV KPO 2508

V. Jagić kao mladić, Beč, 1860. - 1870. Autor: Stigl, Franz albumska fotografija

GMV 69245 Vatroslav Jagić snimljen kod bečkog fotografa Stigla za vrijeme studija. Odjeven u surku. (podatke dostavila Lj. Šimunić)

Vatroslav Jagić sa suprugom Sidonijom i kćerima Jelkom i Stankom, Odesa, prije 1872. Autor: - fotografija

inv. br. GMV 69253 Fotografija prikazuje Vatroslava Jagića sa svojom obitelji u Odesi. Snimljena je i kćerka Jelka koja umire 1972. godine. (podatke dostavila Lj.Šimunić)

Osmrtnica Vatroslava Jagića, Varaždin, 1923. Autor: - osmrtnice

GMV KPO 2493/1 Osmrtnicu Vatroslava Jagića, naručilo je Poglavarstvo grada Varaždina, 10. kolovoza 1923. (podatke dostavila Lj. Šimunić)

Frak Vatroslava Jagića, Zagreb, poč. 20. st. Autor: - odjevni predmeti

GMV KPO 2465 Frak Dr. Vatroslava Jagića od tamno modrog sukna. Podstavljeno crnom svilom. Frak je tamnoplave boje, na prednjoj strani nalaze se četiri zlatna, reljefno obrađena dugmeta s prikazom dvoglavog orla i grbom. Isto takvi, samo manjih dimenzija nalaze se na rukavima u paru. Prednja strana fraka je kraća i ravno rezana dok je stražnja strana duža i rezana tako da formira trapezoidni oblik s prorezom u sredini. Na stražnjoj strani nalazi se osam dugmeta identičnih onima na prednjoj strani. Podstavljeno crnom svilom. Frak je prema svojim karakteristikama služio za svečane prigode. (podatke dostavila: Lj. Šimunić)

Koš za otpatke, Beč ili Zagreb, poč. 20. st. Autor: - namještaj za odlaganje

GMV KPO 2471 Koš za bacanje otpadaka papira od svjetlo-smeđeg drva, četverostrani, ljevkastog oblika zaobljenih gornjih rubova. Dvije vanjske stranice oslikane motivima cvijeća, jedna zimskim motivom s mlinom dok je na jednoj veduta Varaždina. Koš je oslikala Sidonija Jagić, supruga Vatroslava. (podatke dostavila Lj. Šimunić)

Mjedeni svijećnjak, kraj 19. st. Autor: - svijećnjak

GMV KPO 2491 Mjedeni svijećnjak s Jagićevog radnog stola. Sa široke okrugle profilirane noge diže se stalak u obliku triju balustara koji se spajaju u jedan. Slijeva i desna je po jedan krak s dršcima za svijeće. (podatke dostavila Lj. Šimunić)

Profesor Jagić s kolegama i đacima u Odesi 1873., Odesa, 1873. Autor: - albumska fotografija

GMV KPO 21474/5 Fotografija na pravokutnom kartonu. Prikazuje Vatroslava Jagića s kolegama i đacima u Odesi 1873. godine. Prof. Jagić s kolegama sjedi u prvo redu, dok iza njih stoje studenti. Nose tamna odijela i tamne prsluke, bijele košulje, tamne kravate i leptir-kravate. Fotografija je fiksirana na bijeli karton, koji je nalijepljen na smećkasti karton. (podatke dostavila Lj. Šimunić)

Život Jagićev u slikama, Hrvatska, poslije 1923. Autor: - album fotografija

GMV KPO 2474 Mapa na preklop iz smeđe kože s natpisom: "Život Jagićev u slikama". Unutra na listovima zalijepljene fotografije vezane uz život V.Jagića. Korice albuma od smeđe kože. Naslovna korica ima pozlatom u kožu utisnuti naslov "Život Jagićev u slikama", a ispod vinjetu. Unutrašnja strana korica presvučena je bijelim papirom s otisnutim zelenim vitičastim motivom. Listovi sadrže uz naslovni bijeli pravokutni list, 19 smeđih kartona s nalijepljenim fotografijama. Naslovni list bojom je oslikan tekstom "V. JAGIĆ 1838-1923". Devetnaest smeđih kartona numerirani su crvenim brojkama u gornjem desnom uglu i crveno naslovljeni. Sadrže crno-bijele fotografije. (podatke dostavila Lj. Šimunić)

Archiv für Slavische Philologie, 6/1882, Beč, 1882. Autor: Jagić, Vatroslav (urednik) knjižna građa

GMV 72687 Knjiga tvrdih korica od kartona presvučenog smeđim papirom, na kojima je, osim na hrptu nalijepljen papir s otiskom nalik imitaciji mramora. Na hrptu je suhim tiskom otisnuto »ARCHIV 6 / X. d. 40«. Sadržaj knjige tiskan je crnom bojom. Na naslovnom listu otisnut je tekst: "ARCHIV FÜR SLAVISCHE PHILOLOGIE / .../ HERAUSGEGEBEN VON V. JAGIĆ / BERLIN / WEIDMANNSCHE BUCHHANDLUNG / 1882." (podatke dostavila: Lj. Šimunić)

Spomen vrpca Varaždinskog muzealnog društva Vatroslavu Jagiću, Varaždin, 1923. Autor: - spomen-vrpca

GMV 72620 Uska i pravokutna traka, izrađena strojnim tkanjem od svile crvene i bijele boje, na krajevima prišivena pozamanterija i rese od srebrenoga konca. Na traci je zlatotiskom otisnuto "Velikom sinu Varaždina Muzealno društvo". (podatke dostavila Lj. Šimunić)

Vatroslav Jagić u austrijskom gradiću Payerbach, 1910-1920. Autor: Nepoznati autor fotografija

GMV 69251 Crno-bijela fotografija prikazuje Vatroslava Jagića u Payerbachu. U dvorištu iza kuće, stoji kraj stola dvije krletke s pticama. Straga se naziru kuće. (podatke dostavila Lj. Šimunić)

Pečatnjak Vatroslava Jagića, oko 1880. Autor: Nepoznati autor pečatnjaci

GMV 73 813 Pečatnjak Vatroslava Jagića, od lijevane bronce. Uzak, kvadratični držak, valjkastog proširenja koje prelazi u pravokutnik odrezanih kutova. Podnožje izlijevano u okvir s inicijalima V. J. ukrašenim historicističkim viticama. (podatke dostavila Lj. Šimunić)

Ustanove

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb

Izložbe, projekti, publikacije

Filić, Krešimir. Lik Vatroslava Jagića Odabrana bibliografija

Šimunić, Ljerka. Kulturnopovijesni odjel Gradskog muzeja Varaždin Knjiga

Šimunić, Ljerka. Vatroslav Jagić : uz 150. obljetnicu rođenja Katalog

Katalog izložbe održane u izložbenom salonu Galerije slika Varaždin, 8. - 30. listopada 1988.g.

100. obljetnice smrti Vatroslava Jagića link Izložba

Vatroslav Jagić najvažniji je svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća i prve četvrtine 20. stoljeća, čiji znanstveni rad do danas u nekim segmentima na područjima kojima se bavio nije dosegnut. Rođen je 6. srpnja 1838. u Varaždinu, u kojem je proveo kratak dio svoga životnog i radnog vijeka. Školovao se u rodnom gradu i Zagrebu, a nakon završenog studija klasične filologije u Beču 1860. radio je kao profesor na zagrebačkoj gimnaziji. Bio je profesor slavistike na sveučilištima u Odesi, Berlinu, Sankt-Peterburgu i od 1886. do umirovljenja 1908. u Beču. Objavio je više od 700 radova i brojne stručno-znanstvene knjige, u Zagrebu je pokrenuo časopis Književnik, a u Berlinu Archiv für slavische Philologie, koji je uređivao 45 godina. S 28 godina postao je član tadašnje Jugoslavenske, danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Umro je 5. kolovoza 1923. u Beču, a uz počasti je sahranjen na Gradskom groblju u Varaždinu 12. kolovoza te godine. U fundusu GMV-a nalazi se zbirka s više od 660 predmeta iz Jagićeve ostavštine, sastavljena od rukopisa, tiskanih djela, odličja, osobnih predmeta, umjetničkih djela i fotografija, koje je najvećim dijelom darovala njegova obitelj. Kao posebna cjelina, u stalnom postavu Kulturno-povijesnog odjela u Starom gradu uređena je spomen-soba Vatroslava Jagića, koja će uz obilježavanje 100. obljetnice smrti toga hrvatskog velikana biti trajno dopunjena još nekim predmetima iz zbirke njegove ostavštine. Autorica stručne koncepcije je Jelena Rančić, kustosica u GMV-u.