Krleža, Miroslav

Biografija

Krleža, Miroslav

(Zagreb, 1893 - Zagreb, 1981)

Književnik i leksikograf. Autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti XX. st. i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskog društva, što je njegov opus učinilo jednom od središnjih odrednica u izgradnji moderne Hrvatske. Afirmira hrvatske i južnoslavenske prinose europskoj kulturi organiziranjem izložbe srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije u Parizu 1950 (autor teksta u katalogu) te suradnjom u katalogu izložbe Zlato i srebro Zadra (Zagreb 1951). Njegov je društveni, urednički i leksikografski rad u hrvatskoj kulturi nezaobilazan, dok se vrhunskim ostvarenjima u svim književnim vrstama upisao u red u svjetskim razmjerima iznimno rijetkih figura koje u svojim kulturama zauzimaju središnje mjesto.

Izvori
Ilustracije

Muzeji

Gliptoteka HAZU, Zagreb link

U fundusu se nalazi više od 13 000 predmeta, među kojima i portreti poznatih hrvatskih književnika. U zbirci hrvatskog kiparstva nalaze se skulpture Vanje Radauša, Vojina Bakića i drugih koje prikazuju poznate književnike poput Antuna Gustava Matoša, Ivana Gorana Kovačića, Janka Polića Kamova itd.

Muzej grada Zagreba - Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže, Zagreb link

Dom Miroslava Krleže obuhvaća dio ostavštine Miroslava Krleže: stilski namještaj, slike, skulpture, predmete umjetničkog obrta, fotografije, oko 4 300 knjiga i časopisa te ostali inventar stana u kojemu su Miroslav i Bela Krleža živjeli od 1952. g. do smrti. U stanu su brojne umjetnine čiji su autori P. Dobrović, I. Lacković-Croata, M. Berber, S. Aralica, N. Reiser, C. Dujšin-Ribar, J. Miše, A. Augustinčić i dr. Među njima su i portreti Bele i Miroslava Krleže. Ugrađeni drveni ormari u hodniku pretvoreni su u vitrine putem kojih se može zaviriti u privatni i javni život Miroslava i Bele Krleža. U njima su osobne stvari, dokumenti, odlikovanja, pisma, nakit...

Ilustracije

Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka link

Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u Rijeci osnovan je 1948. godine, a nalazi se u historicističkoj zgradi u samom centru grada Rijeke. Iznimno bogat fundus muzeja nema izložbeni prostor za stalni postav, ali muzej često priređuje kontekstualne izložbe iz zbirki te organizira izložbe i manifestacije različitih umjetničkih izričaja. Muzej posjeduje djela s književnim motivima kao i portrete književnika kao što su Ivan Goran Kovačić, Vladimir Lunaček i Dobriša Cesarić. Ističe se i grafička mapa koju su za prvo izdanje "Jame" Ivana Gorana Kovačića izradili Zlatko Prica i Edo Murtić.

Gradska galerija Sikirica, Sinj link

Galerija Sikirica prikuplja radove Stipe Sikirice te trenutno raspolaže vrijednim fundusom skulptura. Među njima su i brojni portreti književnika.

Samostalna zbirka - Memorijalna zbirka "Jozo Kljaković", Zagreb link

Memorijalna zbirka akademskog slikara Joze Kljakovića (1889. - 1969.) nalazi se u njegovoj obiteljskoj kući na Rokovu perivoju u Zagrebu. U stalnom postavu predstavljena su ulja na platnu, crteži i skice, uz posebnu izložbu ilustracija za knjigu Ivana Mažuranića Smrt Smail-age Čengijića (Književni jug, Zagreb, 1922.). Manji ambijentalni dio opremljen je namještajem, skulpturama umjetnikovih prijatelja, obiteljskim fotografijama i knjigama s posvetama prijatelja.

Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb link

Fundus Moderne galerije danas broji gotovo 10 000 umjetnina: slika, skulptura, crteža i grafika, plaketa i medalja te fotografija i novomedijskih radova. Od toga je u stalnom postavu izložen reprezentativni izbor od 726 djela hrvatske likovne umjetnosti, nastalih u razdoblju između 1835. i 2010. g. Taj izbor, koji bilježi zbivanja na hrvatskoj umjetničkoj sceni od pojave modernoga građanstva do prvog desetljeća 21. st.

Muzeji Hrvatskog zagorja - Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec link

Galerija je zasnovana 1970. g., kada je Antun Augustinčić (1900. - 1979.) – zagrebački i pariški đak, jedan od naših najznačajnijih kipara i nezaobilaznih predstavnika hrvatske moderne umjetnosti – darovao svom rodnom Klanjcu vlastiti kiparski opus, nastao tijekom 50 godina njegova stvaranja, od 1920-ih do 1970-ih, koji mu je priskrbio ugled u domovini i inozemstvu.

Muzej grada Koprivnice, Koprivnica link

Fundus Muzeja grada Koprivnice ima preko 20 000 predmeta u svojim zbirkama i fondovima. Veliki dio građe je prikupio dr. Leander Brozović (1897. - 1962.), osnivač Muzeja. U stalnom postavu Muzeja izložena je Zbirka književnika Ante Neimarevića. U stalnom postavu je izložen i zidni sat Antuna Nemčića. Zaslugom dr. Leandera Brozovića, nedugo iza 2. svjetskog rata, sakupljena je Miškinina ostavština. U muzejskoj se knjižnici izdvajaju Zbirka starih i vrijednih knjiga među kojima su i knjige Mihovila Pavleka Miškina te Caprociensia - zbirka knjiga i novina tiskanih u Koprivnici.

Zbirke

Zbirka svakodnevnog života Muzej grada Koprivnice, Koprivnica

Predmeti

Miroslav Krleža Autor: Sikirica, Stipe skulptura

Ilustracije

Portret Miroslava Krleže Autor: Kljaković, Jozo crtež

Olovka na papiru. Izvor: U znaku Heliodore (2015.), str. 6.

Portret Miroslava Krleže, 1918. Autor: Babić, Ljubo slika, portret

Ilustracija preuzeta sa: www.moderna-galerija.hr/6-festival-miroslav-krleza-ljubo-babic-miroslav-krleza-dijalozi/ (27.12.2017.)

Ilustracije

Krleža, oko 1930. Autor: Dobrović, Petar ulje na platnu

Ilustracije

Portret Miroslava Krleže, 1969. Autor: Augustinčić, Antun skulptura, bronca

Po svjedočenju dugogodišnjeg Augustinčićevog suradnika Stanka Jančića, ova skica nastala je u glini kao posljedica nadahnuća u svega nekoliko trenutaka. Djelo je Galerija otkupila od udovice slikara Ede Kovačevića, restauratorice tekstila Mire Ovčačik-Kovačević iz Zagreba 2001. godine. (podatke Dostavio Davorin Vujčić) GA-362

Ilustracije

Portret Miroslava Krleže, 1993. Autor: Kauzlarić Atač, Zlatko pastel, papir

Ilustracije

Portret Miroslava Krleže, 1966. Autor: Sabolić, Ivan skulptura, bronca

Izvor: Od I. Gundulića do M. Krleže : portreti poznatih hrvatskih književnika iz fundusa Gliptoteke HAZU, 15. travnja - 15. svibnja 1999.

Bela Krleža kao barunica Castelli, 1951. Autor: Reiser, N. ulje na platnu

Ilustracije

Ilustracija za Balade Petrice Kerempuha, 1970. Autor: Balabanić, Z. pastel na kartonu

Ilustracije

Barokni tabernakl, 18. st. Autor: Nepoznati autor namještaj

Iz stalnog postava Muzeja. (podatke dostavila Vesna Vrabec)

Ilustracije

Ormar, druga pol. 18. st. Autor: Nepoznati autor ormar, namještaj

Iz stalnog postava Muzeja. (podatke dostavila Vesna Vrabec)

Ilustracije

Portret oca Miroslava Krleže, 1927. Autor: Miše, Jerolim olovka na papiru

Ilustracije

Petrica Kerempuh, 1973. Autor: Augustinčić, Antun skulptura, bronca

Izvor: Kerempuhi na hrpi, Galerija Antuna Augustinčića, 2014.

Petrica Kerempuh, 1945. Autor: Hegedušić, Krsto crtež, ilustracija

Ilustracija za "Balade Petrice Kerempuha" Miroslava Krleže

Petrica i galženjaki, 1942. - 1949. Autor: Radauš, Vanja skica za spomenik, bronca

Izvor: Kerempuhi na hrpi, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, 2014.

Miroslav Krleža i Antun Augustinčić prilikom otkrivanja spomenika Titu u Kumrovcu, listopad 1948. Autor: - fotografija

Ilustracije

Hrvatski dramski pisci, oko 1950. Autor: Kljaković, Jozo ulja na platnu, karikatura

U središtu je Miroslav Krleža, a oko njega su: Petar Petrović Pecija, Josip Kosor, Ivo Vojnović, Milan Begović, Joza Ivakić, Gustav Krklec.

Ilustracije

Rukopis Krležina eseja Kriza u slikarstvu, Zagreb, 1924 Autor: Krleža, Miroslav rukopis, papir

Inv. br. MKG-4081 Izvor: Krleža i Koprivnica (i okolica), 2022.

Ustanove

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice čuva se cjelokupna Krležina književna ostavština, a brojni prijevodi njegovih književnih tekstova čuvaju se u Zbirci inozemne Croatice. Krležin nasljednik Krešimir Vranešić darovao ju je NSK 2001.god. Na 20.obljetnicu Krležine smrti sanduci su otpečačeni i 2002. pristupilo se obradi ostavštine. Rukopisna ostavština književnika Miroslava Krleže (1893.-1981.) i njegove supruge, glumice Bele (pravo ime Leposava) rođ. Kangrga (1896.-1981.) pohranjena je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu (signatura HR-NSK-300) u količini od 240 svežnjeva (351 mapa) u kojima se nalazi i zaprimljena korespondencija i koncepti njihove korespondencije namijenjene drugima.

Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU, Zagreb

Hrvatski državni arhiv, Zagreb

U Hrvatskom državnom arhivu poslana i primljena korespondencija Miroslava Krleže i njegove supruge Bele Krleža čuva se u sklopu 12 osobnih i obiteljskih arhivskih fondova i jednoj zbirci. Brojčanim redoslijedom signatura to su: HR-HDA-772. Obitelj Tarnik, HR-HDA-781. Obitelj Vojnović, HR-HDA-803. Jurišić Blaž, HR-HDA-1014. Cesarec August, HR-HDA-1043. Karaman Igor, HR-HDA-1057. Mandić Ante, HR-HDA-1059. Matasović Josip, HR-HDA-1769. Radica Bogdan, HR-HDA-1779. Stulli Bernard, HR-HDA-1791. Trnina Milka, HR-HDA-1801. Zbirka Razne osobe, HRHDA-2044. Begović Milan i HR-HDA-2076. Matković Marijan. (vidi u: Bosnar, M.)

Izložbe, projekti, publikacije

Nagrada Fonda „Miroslav Krleža“ (1986 - ) link Projekt

Miroslav Krleža i hrvatska likovna umjetnost Katalog

Galerija Schira, Zagreb, 12.2. - 1.3. 1982. Predgovor Igora Zidića

Multimedijalna izložba "Miroslav Krleža (1893.-1981.-2013.)" povodom 120. godina Krležinog rođenda link Izložba

Multimedijalna izložba "Miroslav Krleža (1893.-1981.-2013.)", priređena povodom 120. obljetnice Krležinog rođenja, otvorena do kraja 2013. godine u prostoru Knjižnice. Autori izložbe su akademik Krešimir Nemec te član suradnik Akademije dr. Tomislav Sabljak, dok je autor likovnog postava izložbe arhitekt mr. Mario Beusan.

30 godina s Krležom bez Krleže link Katalog

Virtualna izložba o Miroslavu Krleži u povodu 30. obljetnice Krležine smrti.

Od I. Gundulića do M. Krleže Katalog

Portreti poznatih hrvatskih književnika iz fundusa Gliptoteke HAZU, 15. travnja - 15. svibnja 1999.

Šterk, Slavko. Memorija Miroslav i Bela Krleža link Odabrana bibliografija

Tekst Slavka Šterka objavljen u časopisu "Informatica museologica" 33, 1-2 (2002.)

Šterk, Slavko. Muzeološko uređenje Muzejsko-memorijalnoga kompleksa "Miroslav i Bela Krleža" u Zagrebu link Odabrana bibliografija

Tekst Slavka Šterka u časopisu "Informatica museologica" 20, 1-2 (1990.)

Šterk, Slavko. Prijedlog muzeološkog uređenja Muzejsko-memorijalnog kompleksa "Miroslav i Bela Krleža" Odabrana bibliografija

Tekst Slavka Šterka u časopisu "Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske" 40, 1-4 (1991.)

Portreti Miroslava Krleže. Uz 120. godišnjicu rođenja Miroslava Krleže link Izložba

Uz 120. godišnjicu rođenja Miroslava Krleže Koncepcija izložbe: Vesna Vrabec Oblikovanje izložbe, plakata i kataloga: Miljenko Gregl

Vrabec, Vesna. Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže link Odabrana bibliografija

Tekst u časopisu "Muzeologija" br. 43/44.

Portreti Miroslava Krleže : uz 120. obljetnicu rođenja Katalog

Izloženi su portreti Miroslava Krleže iz vlasništva Moderne galerije u Zagrebu, Memorijalnoga prostora Miroslava i Bele Krleža, Zavoda za teatrologiju HAZU, Galerije Antuna Augustinčića, Klanjec, privatne Zbirke Biškupić te ostalih zbirki kolekcionara

Niko me neće - sjećanje na Krležu link Projekt

Na 33. obljetnicu smrti Miroslava Krleže, 29. prosinca 2014., Muzej grada Zagreba - Centar Miroslav Krleža i Teatar poezije svojim su cjelodnevnim programom Niko me neće - sjećanje na Krležu premrežili grad Zagreb i poveli publiku i brojne umjetnike u krležijansku šetnju od Gvozda do Močvare

Knjiga sjećanja na Miroslava i Belu Krleža Knjiga

Objavljeno uz 35. godišnjicu smrti. Tekstovi više autora: Vesna Vrabec, Josip Vaništa, Predrag Matvejević, Mersad Berber, Eliza Gerner, Marija Ujević Galetović, Mani Gotovac, Latica Ivanišević, Igor Mandić, Jan Janković, Slobodan Elezović, Branko Hećimović.

Cijeli je život pjesma bez poante– u spomen na Miroslava Krležu link Odabrana bibliografija

U skladu s njegovim geslom da je cijeli život pjesma bez poante, Krležina fizička smrt 1981. godine nije značila kraj. Osobit kakav je bio, ostavio je naraštajima marginalije, rukopise koji su otvoreni tek dvadeset godina nakon njegove smrti. U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice čuva se cjelokupna Krležina književna ostavština, a brojni prijevodi njegovih književnih tekstova čuvaju se u Zbirci inozemne Croatice.

Kerempuhi na hrpi link Katalog

Kerempuhi na hrpi objedinjuju interpretacije lika Petrice Kerempuha u skulpturi, crtežu, grafici, plakatu, fotografiji i ilustracijama knjižnih izdanja vrsnih hrvatskih likovnih umjetnika. Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, 18.4. - 18.5. 2014.

Ljubo Babić, Miroslav Krleža : Dijalozi Katalog

Studio Moderne galerije "Josip Račić", 6. - 20. srpnja 2017. Studijska izložba osmišljena za 6. festival „Miroslav Krleža“ u Zagrebu, problematizira zajedničke postavke stvaralaštva dvojice umjetnika i intelektualaca od ključnog značaja za razvoj hrvatske kulture i umjetnosti 20. stoljeća. Evociranje višegodišnjeg prijateljstva i plodne suradnje Ljube Babića i Miroslava Krleže koncipirano je na segmentima Babićeva likovnog stvaralaštva (slikarstvo; ilustracija i dizajn; scenografija) i Krležinoj arhivskoj građi, a sve u izboru akademika Tonka Maroevića.

Krležin Gvozd: muzejsko memorijalni kulturni kompleks "Miroslav i Bela Krleža" Knjiga

Publikaciju objavio Odbor za izgradnju Krležinog Gvozda u Zagrebu.

Zgaga, Višnja. Kako muzealizirati knjigu/književnost link Odabrana bibliografija

Tekst objavljen u časopisu "Muzeologija" 43/44

Krležini rukopisi link Izložba

Građa izložena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu prati program 7. festivala Miroslav Krleža, obuhvaćajući rukopise iz dramskoga ciklusa o Glembajevima, Krležine dnevničke zapise za 1918. godinu, predavanje Kako stoje stvari (održano 17. prosinca 1952. u Zagrebu), prvo izdanje kultnih Balada Petrice Kerempuha, plakate predstave Leda Borisa Dogana i Zlatka Kauzlarića Atača iz Grafičke zbirke NSK i dr.

Bosnar, Marijan. Korespondencija Miroslava i Bele Krleže u osobnim i obiteljskim fondovima te arhivskim zbirkama Hrvatskoga državnoga arhiva link Odabrana bibliografija

U članku se donosi pregled i osnovne značajke dosad u najvećoj mjeri neobjavljene korespondencije Miroslava i Bele Krleže koja se čuva u osobnim i obiteljskim arhivskim fondovima, te arhivskim zbirkama Hrvatskoga državnoga arhiva. Donose se podatci o njezinoj količini i vremenskom rasponu te sadržaju. Korespondencija sadržava Krležine prosudbe o raznim temama i pojedincima, rasvjetljuje njegove i Beline odnose s primateljima i pošiljateljima, kao i njihove preokupacije iz vremena njezina nastanka. Sadržaj, koji je opisan i visoko vrednovan, dodatno je upotpunjen činjenicama raspoloživima iz arhivskoga gradiva fondova i zbirki u kojima se korespondencija nalazi, te spoznajama iz objavljene publicističke i znanstvene literature o Miroslavu i Beli Krleži. Kontekstualizirana korespondencija iz fundusa HDA nadopunjuje dosad objavljenu Krležinu i Belinu korespondenciju, istovremeno ukazujući na važnost i potencijal osobnih i obiteljskih arhivskih fondova i zbirki kao izvora za najrazličitija istraživanja. (Tekst objavljen u Arhivski zbornik, 63/2020.).

U životu i smrti – crtice iz zajedničkoga života Bele i Miroslava Krleže link Izložba

Vrijeme: 7. srpanj – 30. rujan 2021. Autorica: Vesna Vukelić Horvatić Izložba U životu i smrti – crtice iz zajedničkoga života Bele i Miroslava Krleže muzeološkim jezikom pokušava „zaviriti“ u njihov privatni život iza zatvorenih vrata vile na zagrebačkom Gvozdu, pokušava otkriti drugu, intimnu stranu njihovih druženja, putovanja, izleta... Izložba prikazuje njihov život promatran kroz prizmu onoga što o njima znamo iz raznih arhivskih izvora, memoarskih zapisa, znanstvenih radova i novinskih članaka.

Krleža i Koprivnica (i okolica) Katalog

U Galeriji Koprivnici održana je od 28. siječnja do 13. veljače 2022. izložba 'Krleža i Koprivnica (i okolica)' koja građom iz fundusa Muzeja grada Koprivnice, NSK u Zagrebu, Muzeja grada Zagreba i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu te brojnih knjižno-bibliografskih jedinica prikazuje odnos velikog hrvatskog književnika Miroslava Krleže s Koprivnicom, koprivničkom Podravinom i prikalničkim selom Duga Rijeka, u razdoblju od 1908. do 1981.g. Krleža je u Koprivnici u tiskari Vinka Vošickog od 1923. do 1925. tiskao mjesečnik za sve kulturne probleme Književna Republika o čemu govori i bogata izložena korespodencija Krleža - Vošicki. Izložba prezentira i nove spoznaje o odnosu Krleže s javnim osobama koprivničke Podravine kroz 20. st., s ak.kiparom Ivanom Sabolićem, muzealcem Leanderom Brozovićem, slikarima naive Ivanom Lackovićem Croatom i Ivanom Generalićem, direktorom Prehrambene industrije Podravka Pavlom Gažijem i ak. slikarom Zlatkom Kauzlarićem Atačom. Autor izložbe je viši kustos Dražen Ernečić, a suradnici na izložbi su: Suzana Marjanić, Vlaho Bogišić, Zvonko Kovač, Milivoj Solar i Marijan Špoljar, a održava se uz 40. godišnjicu smrti Miroslava Krleže.