Ogrizović, Milan

Biografija

Ogrizović, Milan

(Senj, 1877. - Zagreb, 1923.)

Pjesnik, novelist, satirik, novinar, redaktor, političar, dramatičar i srednjoškolski profesor. Pisao je izvorne drame, dramatizirao uvodne pjesme (Mažuranića i Kumičića), pisao je komade za djecu, komedije, lakrdije, libreta za opere i dr. Najznačajnije i scenski najefektnije njegovo djelo je "Hasanaginica". Napisao je knjige "50 godina hrvatskog kazališta 1860. - 1910." (Zagreb, 1910.) i "Hrvatska opera" (Zagreb, 1920.) koje predstavljaju značajne radove naše historiografije. (Izvor: Spomenica 1962. - 2012., Gradski muzej Senj, 2012.)

Izvori
Ilustracije

Muzeji

Gradski muzej Senj, Senj link

Senj se ponosi svojim književnicima budući da su neki od njih stupovi književnosti. Senj je dao Pavla Rittera Vitezovića, pjesnika, povjesničara, narodnog preporoditelja, vrlog rodoljuba i prvog promicatelja kulturnog jedinstva Hrvata, zatim nesretnog pjesnika Matešu Antuna Kuhačevića, najdubljeg hrvatskog pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića, plodnog pripovjedača Vjenceslava Novaka, dramaturge Julija Rorauera i Milana Ogrizovića, kao i kritičara Milutina Cihlara Nehajeva. Senj je zavičaj i pripovjedača Josipa Draženovića, mjesto stvaranja za Krstu Pavletića, te inspiracija za Augusta Šenou koji, pišući roman "Čuvaj se senjske ruke", opisuje borvu uskoka za slobodu i pravice. Izvor: Spomenica 1962. - 2012., Gradski muzej Senj, 2012. Muzej posjeduje knjižničnu zavičajnu zbirku sa izdanjima senjskih književnika.

Muzejsko kazališna zbirka Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU, Zagreb link

Odsjek za povijest hrvatskog kazališta koji je osnovan 1966. sastavnim je dijelom Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djelatnost Odsjeka je zasnovana na istraživanju hrvatske dramske književnosti i svih oblika i profesija nacionalnog kazališta. Bogata Muzejsko-kazališna zbirka sadrži književne ostavštine, preko 10 000 dramskih tekstova, scenografskih i kostimskih skica i najbogatija je takva zbirka u ovom dijelu Europe. Povremeno se organiziraju izložbe iz fundusa Zbirke, obrade pojedinih tema i osoba važnih za povijest hrvatskog kazališta (glumaca, redatelja, dramaturga, kostimografa, scenografa i dr.).

Predmeti

Zlatokosi kraljević, 1909. Autor: Ogrizović, Milan autograf

Ilustracije

Objavljenje, 1917. Autor: Kraljevsko zemaljsko hrvatsko kazalište kazališna cedulja

Kraljevsko zemaljsko narodno kazalište, 21. prosinca 1917. Napisao Milan Ogrizović, redatelj Josip Bah.

Ilustracije

Andrija Milčinović i Milan Ogrizović: Prokletstvo, 1931. Autor: - fotografija

Fotografija s generalne probe u Hrvatskome narodnom kazalištu, Zagreb. Redatelj: Tito Strozzi. Predstava je zabranjena nakon generalne probe 1931.g., a pred publikom će se izvesti tek 35 godina kasnije.

Ilustracije

Vučina : drama u tri čina, 1921. Autor: Ogrizović, Milan autograf

Ilustracije

Milan Ogrizović: Smrt cara Dioklecijana, Split, 1913. Autor: Hrvatska štamparija kazališna cedulja

Peristil Dijoklecijanove palače, 28. listopada 1913. Redatelj Hinko Nučić

Ilustracije

Pismo Luji Šafraneku-Kaviću, Zagreb, 1921. Autor: Ogrizović, Milan pismo

Ogrizovićevo pismo Luji Šafraneku-Kaviću u kojemu mu ustupa libreto za operu Hasanaginica, Zagreb, 22. svibnja 1921.

Ilustracije

Godina ljubavi, Zagreb, 1909. Autor: Ogrizović, Milan knjiga

Izdanje i naklada Moderne biblioteke Zagreb, urednik Mate Malinar.

Ilustracije

Dekret kojim se Milan Ogrizović dodjeljuje Glumačkoj školi u Zagrebu, Zagreb, 1920. Autor: Povjereništvo za prosvjetu i vjere u Hrvatskoj i Slavoniji dokument, arhivsko gradivo

Dekret kojim se Milan Ogrizović dodjeljuje Glumačkoj školi u Zagrebu od 10. travnja 1920.

Ilustracije

Hrvatska opera (1870. – 1920.), Zagreb, 1920. Autor: Ogrizović, Milan knjiga

Ilustracije

Ustanove

Park senjskih književnika, Senj

Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU, Zagreb

Kuća senjskih književnika, Senj

Kuća senjskih književnika obuhvaća rekonstrukciju postojećeg do temelja izgorjelog dijela zgrade, koja je dio palače Vukasović. Grad Senj je rodno mjesto nekolicine vrlo poznatih hrvatskih književnika, što je za grad njegove veličine prava rijetkost, zapravo jedinstvenost u hrvatskim razmjerima. (S.S. Kranjčević, M.C. Nehajev, M. Ogrizović, V. Novak i J. Rorauer) Kuća senjskih književnika će na jednom mjestu, na moderan, multimedijalan i interaktivni način prezentirati 5 senjskih književnika. Bruto površina zgrade iznosi oko 640 m2, raspodijeljena je na 4 etaže od po oko 160 m2. Suteren: predviđa proširenje postojeće podmorske i arheološke zbirke Gradskog muzeja. Prizemlje: prijemni dio –info pult, uredski i kancelarijski prostor te galerijski izložbeni prostor. I. kat: smještaj centra senjskih književnika te zavičajne knjižnice senjskih književnika. II. kat: multimedijalna dvorana, sanitarni čvor i skladište.

Izložbe, projekti, publikacije

Gradski muzej Senj Odabrana bibliografija

Spomenica 1962. - 2012. Poglavlje "Intelektualni krug Senja" donosi kratke biografije i fotografije portreta poznatih književnika. (str. 230-238)

Intelektualni krug Senja Odabrana bibliografija

Glavičić, Ante. Spomen-ploče i obilježja u Senju i okolici (1880.-1996.) link Odabrana bibliografija

Autor u članku obrađuje spomen-pločc i druga obilježja koji su postavljeni na prostoru grada Senja i njegove okolice u povodu važnijih obljetnica iz bogate kulturne i povijesne baštine grada ili u čast znamenitim osobama. Ukupno je obrađeno 50 raznih obilježja postavljenih u razdoblju od 1880. do 1996. Senjski zbornik, 23(1996.)

Milan Ogrizović i kazalište Izložba

Na izložbi su prikazani i autorovi rukopisni dramski tekstovi, libreta i pripadne partiture, redateljske knjige, kazališne cedulje, kazališni plakati, kazališna dokumentacija koja svjedoči o Ogrizovićevoj širokoj kazališnoj djelatnosti, kazališne fotografije, scenografske i kostimografske skice, umjetnički portreti, snimke kazališnih predstava, pa i kostimi Ljubice Wagner, istaknute kostimografkinje i, ujedno, unuke Milana Ogrizovića.

Radovanlija Mileusnić, Snježana. U potrazi za književnom baštinom u hrvatskim muzejima link Odabrana bibliografija

Tekst donosi rezultate anketnoga istraživanja "Književna baština u hrvatskim muzejima, galerijama i zbirkama" 2006. godine. Objavljen u časopisu "Muzeologija", 43/44

Znameniti.hr link Digitalizirana građa

Tematski portal Znameniti.hr omogućava pretraživanje i pristup digitaliziranim djelima velikana hrvatske kulture, znanosti, umjetnosti i javnog života te radovima o njihovu opusu iz pera drugih autora. Na portalu je dostupna tekstovna, slikovna, zvučna i videograđa koja je izvorno smještena u digitalnim zbirkama/repozitorijima hrvatskih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova.