Matočec, Mara

Biografija

Matočec, Mara

(Đelekovec, 1886. - Korija pokraj Virovitice, 1967.)

Seljačka spisateljica, pjesnikinja, dramatičarka i političarka. Mara Matočec bila je legenda za seljačke žene u Radićevu pokretu. Iako je bila neuka, nijedna građanska žena u javnom djelovanju nije joj bila ravna kada se radilo o agitaciji i radu na selu. Prirodnom inteligencijom i velikim marom privukla je seljačke žene u javni život i svratila pozornost političara u Hrvatskoj seljačkoj stranci na važnost ženskog rada. Njezino djelovanje treba podijeliti u tri faze. U prvoj piše pjesme o prirodi i one u kojima se odražava politički život. Tako su seoske žene Podravine bile upoznavane s radom braće Radić. Maru Matočec, koja je bila republikanka, pogodilo je kada je Stjepan Radić priznao monarhiju i Vidovdanski ustav pa se dulje vrijeme udaljava od stranke. To je i vrijeme njezine kolonizacije iz Đurđevca u Koriju pokraj Virovitice zaslugom dr. Đure Basaričeka. Njegovo tragično ubojstvo u Narodnoj skupštini vraća ponovno Maru Matočec Hrvatskoj seljačkoj stranci. Intenzivno se uključuje u kulturno-prosvjetni rad, koji je svoju kulminaciju dosegnuo oko 1937., kada je i u Glavnom odboru Seljačke sloge, a njezini komadi, osobito igrokaz »Matija Gubec« i »Invalid«, izvode se u mnogim mjestima. Kao žena, i to seljačka žena, Mara Matočec je u Hrvatskoj seljačkoj stranci odigrala i određenu ulogu kao agitator Hrvatske seljačke stranke u Bosni. U kraćim predavanjima i člancima te pjesmama ona je do Drugoga svjetskog rata prisutna na smotrama Seljačke sloge u Zagrebu, ali i na mnogim okupljanjima seljaka u sjevernoj Hrvatskoj. Odbijajući suradnju s partizanima, Mara Matočec doživjela je sudbinu mnogih istaknutih članova HSS-a. Bila je zaboravljena. No ipak je njezino djelovanje u buđenju seoskih žena za kulturni, prosvjetni, instruktivni pa i politički rad nezaobilazno kada se govori o povijesti žena i ženskih pokreta u Hrvatskoj. Cijenili su je Antun i Stjepan Radić, a i Juraj Krnjević se poslužio njezinom umješnošću za djelovanje među seoskim ženama i djevojkama. Izvor: Mira Kolar Dimitrijević: Podravka Mara Matočec, prva seljačka književnica i političarka u Hrvatskom seljačkom pokretu (1918. - 1940.)

Izvori

Muzeji

Gradski muzej Virovitica, Virovitica link

Gradski muzej Virovitica središnje je mjesto prezentacije i interpretacije bogate materijalne kulture podravsko-slavonskog kraja i s njom povezanih ideja, vrijednosti i stavova. Smješten je u dvorcu Pejačević, sagrađenome početkom 19. st. Obnovljeni stalni postav i raznovrsne aktivnosti koje se na njega nadovezuju komuniciraju prošlost i sadašnjost teritorija iz perspektive čovjekove privrženosti drvu kao prirodnom materijalu koji obrađuje i koristi za svakodnevni život od pretpovijesti do danas. Fundus broji oko 5 000 predmeta, koji prikazuje život virovitičkog kraja od mlađega kamenog doba do kraja 20. st. U stalnom postavu Muzeja izložen je i izbor umjetnina iz donacije što ju je 1982. g. Muzeju darovao Virovitičanin Branislav Glumac, književnik iz Zagreba. Riječ je o zbirci od 120 radova hrvatskih likovnih umjetnika 20. st. različitih naraštaja i stilskih izričaja.

Predmeti

Mara Matočec u povorci žena, 1940. Autor: nepoznat fotografija

Ilustracije

Izložbe, projekti, publikacije

Smiljanić, Vlatko. Biografija Mare Matočec link Odabrana bibliografija

Biografija o Mari Matočec, prvoj hrvatskoj političarki, prosvjetno-kulturnoj radnici i prvoj podravskoj spisateljici. Autor je mladi, tada 15-godišnji Virovitičanin Vlatko Smiljanić, učenik Gimnazije Petra Preradovića Virovitica.

Sabolić, Dubravka. Književna baština u Gradskome muzeju Virovitica link Odabrana bibliografija

Tekst Dubravke Sabolić u časopisu "Muzeologija" (Zagreb), br. 43-44

Kolar-Dimitrijević, Mira. Mara Matočec i žene Odabrana bibliografija

Tekst objavljen u časopisu "Podravina", 17, 34.