Biografija
Jarnević, Karolina Jarnević Dragojla
(Karlovac, 1812. - Karlovac, 1875.)
Učiteljica, prva hrvatska profesionalna književnica, kroničarka, planinarka, žena koje je hrabro iskoračila iz krutih okvira svoga doba ostavivši nam značajnu književnu i povijesnu ostavštinu. Za života je stekla ugled književnice o čemu svedoči litografija Muževi ilirske dobe, gdje su prikazani istaknuti ilirci 19. st i gdje je ona, uz Sidoniju E. Rubido jedina žena. Preporodni pisci su je prihvatili u svoje društvo, iako nisu bili svjesni činjenice da je ona začetnica nečega što će tek stotinu godina kasnije književna teorija prepoznati i definirati kao žensko pismo. Najvrednija ostavština Dragojle Jarnević bez sumnje je njezin Dnevnik, iznimno opsežno djelo koje je pisala s prekidima od 1833. do 1874., a koji je tiskan tek 2000. godine.
Izvori
- Hrvatska enciklopedija
- Hrvatski biografski leksikon
- Hrvojka Božić: Dragojla Jarnević, 200 godina poslije
Ilustracije
Muzeji
Muzeji grada Karlovca, Karlovac link
Muzej je osnovan 1904. g., a smješten je zgradi iz prve polovice 17. st., koju je dao izgraditi karlovački general Vuk Krsto Frankopan. Stalni postav otvoren 1997. g. s gotovo tisuću izložaka u sedam kronološko-tematskih cjelina daje prikaz karlovačkoga prirodnog i kulturno-povijesnog krajolika od najstarijih geoloških razdoblja do danas. Posebno je naglašeno i karlovačko tiskarstvo te obilježeno osnivanje Ilirske čitaonice.
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb link
Hrvatski povijesni muzej jedan je od sljednika Narodnog muzeja, otvorenoga za javnost u Zagrebu 1846. g. Pod tim je nazivom pravno utemeljen 1991. g. kao nacionalni muzej hrvatske povijesti od srednjega vijeka do danas objedinjavanjem Povijesnog muzeja Hrvatske i Muzeja revolucije naroda Hrvatske. Smješten je u baroknoj palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, u povijesnoj jezgri Zagreba, na Gornjem gradu. Unutrašnjost palače gotovo se nije mijenjala od 1870-ih godina.
Hrvatski školski muzej, Zagreb link
Jedini specijalizirani muzej za povijest školstva u Hrvatskoj, osnovan je 1901. g. na inicijativu Hrvatskoga pedagogijsko-književnog zbora, koji je još od 1871. g. počeo prikupljati građu za Muzej. U sastavu Muzeja je i Pedagoška knjižnica Davorina Trstenjaka, osnovana 1877. g., u kojoj se danas čuva više od 40 000 svezaka. Muzej između ostaloga čuva i vrijedne književne ostavštine. Jedna od iznimno vrijednih i cjelovitih donacija jest ostavština književnika i učitelja Mate Lovraka (1899. - 1974.), autora kultnih romana za djecu Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice, prezentirana kao rekonstrukcija njegove radne sobe s namještajem i sadržajem iz vremena kada je Lovrak u njoj radio. Obuhvaća osobnu biblioteku, dokumente, rukopise pripovijesti i knjiga te originalne ilustracije. Gradivo Arhiva HŠM-a podijeljeno je u nekoliko skupina među kojima je i skupina Rukopisi (djela) pojedinih školskih pisaca (Mijata Stojanovića, Dragojle Jarnević, Davorina Trstenjaka, Milke Pogačić itd.). Kći Grigora Viteza Olga Vitez Babić poklonila je 2012.g. očevu ostavštinu HŠM-u. Donacija obuhvaća brojne knjige, fotografije, upotrebne predmete, te arhivsko gradivo (osobne dokumente, službene dokumente, rukopise poezije, proze i prijevoda, korespondenciju), a 2016.g. Muzej je zaprimio i ostavštinu Nade Iveljić.
Zbirke
Arhivska zbirka Hrvatski školski muzej, Zagreb
Zbirka slika, grafika i skulptura Hrvatski povijesni muzej, Zagreb
Portreti su najčešće izlagan i najbrojniji dio Zbirke. Nastali su u vremenu od kraja 15. do polovine 20. stoljeća. Prikazuju, osim članova niza plemićkih i građanskih obitelji koje su živjele na ovim prostorima, vladare, visoko svećenstvo, pisce, pjesnike..
Zbirka slika 18. i 19. stoljeća Muzeji grada Karlovca, Karlovac
Predmeti
Dragojla Jarnević, portret, list iz djela "Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća" Milana Grlovića, 1898. - 1900. Autor: Kovačević, Stjepan grafika, litografije
Izvor: Martina Brekovac Pisk: Portreti u Zbirci grafika Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatski povijesni muzej, 2008.
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb - Zbirka slika, grafika i skulptura
Portret Dragojle Jarnević, oko 1850. Autor: nepoznati autor ulje na platnu
GMK-IKMP-276G
Ilustracije
Muzeji grada Karlovca, Karlovac - Zbirka slika 18. i 19. stoljeća
Dnevnik Dragojle Jarnević, 1833. - 1874. Autor: Jarnević, Dragojla dnevnici, autograf
Karlovac, rukopis, 1089 gusto pisanih stranica Izvor: Hrvatski narodni preporod, 1985. Današnjem čitatelju, kao i proučavatelju kulturnih i političkih prilika onog vremena, tekst Dnevnika zanimljivo svjedočanstvo o brojnim događajima i poznatim ljudima Hrvatske 19. stoljeća. Također, ovaj nam ispovjedni tekst otkriva i brojne zanimljivosti iz Dragojlina privatnog života, poput primjerice zaljubljenosti u književnika Ivana Trnskog. Dnevnik je prvi put objvaila Irena Lukšić 2000. godine u izdanju Matice hrvatske Karlovac.
Ilustracije
Hrvatski školski muzej, Zagreb - Arhivska zbirka
Dragojla Jarnević, oko 1860. Autor: Jakov Šašel (?) portret, ulja na platnu
Izvor: Hrvatski narodni preporod, 1985.
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb - Zbirka slika, grafika i skulptura
Dragojla Jarnević Autor: Nepoznati autor ilustracija
Ilustracije
Hrvatski školski muzej, Zagreb
Domorodne poviesti, 1843. Autor: Jarnević, Dragojla knjiga
Inv. oznaka GMK-11904
Ilustracije
Muzeji grada Karlovca, Karlovac - Zbirka dokumentarne građe
Ustanove
Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU, Zagreb
Hrvatski državni arhiv, Zagreb
Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić", Karlovac
Gradska knjižnica izdavač je jedinoga romana književnice Dragojle Jarnević, “Dva pira”. Tiskan je čak 141 godinu nakon Dragojline smrti i punih 150 godina nakon što je nastao. Riječ je, naime, o feljtonima koji su izlazili tijekom 1864. godine u časopisu “Domobran”, a obrađuju tematiku iz revolucionarne 1848. godine. Zanimljivo je da je roman nastao svega godinu dana nakon objave prvog romana novije hrvatske književnost, Požeškog đaka Miroslava Kraljevića. Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” Karlovac objavila je 2016.g. i pretisak "Domorodnih poviesti", jedinog djela Dragojle Jarnević objavljenog i rasprodanog za njezina života.
Izložbe, projekti, publikacije
Obilježavanje 200. godišnjice rođenja Dragojle Jarnević - predavanja "Karlovac Dragojlinog doba" i "Dragojla Jarnević u hrvatskoj književnosti" (2012) link Projekt
Povodom obilježavanja 200. godišnjice rođenja Dragojle Jarnević u srijedu 17.10.2012. godine s početkom u 18 sati održana su predavanja „Karlovac Dragojlinog doba“, mr. sc. Sande Kočevar, prof., više kustosice Povijesnog odjela i „Dragojla Jarnević u hrvatskoj književnosti“, mr. sc. Hrvojke Božić, prof., ravnateljice Gradskog muzeja Karlovac. Tom prigodom izložen je i restauriran portret Dragojle Jarnević nepoznatog autora.
Muzeji grada Karlovca, Karlovac , 2012
Dujić, Lidija: Tajni život prve dame ilirizma link Odabrana bibliografija
Matica hrvatska, Zagreb , 2012
Gaćina Škalamera, Sonja. Autografi učitelja, pedagoga i književnika - rukopisne ostavštine u Hrvatskome školskom muzeju Odabrana bibliografija
Tekst Sonje Gaćina Škalamera u zborniku "Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske baštine"
Hrvatski državni arhiv, Zagreb , 2015.
Kočevar, Sanda. „Dnevnik“ Dragojle Jarnević kao izvor za povijest fotografije u Karlovcu Odabrana bibliografija
Tekst objavljen u Vijesti muzealaca i konzervatora (4, 2001.)
Muzeji grada Karlovca, Karlovac , 2001.
Dvjesto godina od rođenja Dragojle Jarnević link Odabrana bibliografija
Književno stvaralaštvo Dragojle Jarnević, kao i njezino javno djelovanje, za razvoj hrvatske kulture od velikog su značaja i vrijednosti. Iako svojom preporodnom poezijom nije dosegla poetsku razinu suvremenog pjesništva, njezini prozni tekstovi stoje na samom početku razvoja hrvatske proze. Pripovijesti je objavljivala u tadašnjoj periodici, a izdala je i zbirku Domorodne poviesti 1843. godine. U tim tekstovima, koji se prema običaju onoga vremena nazivaju „povijesti“, česti su motivi naslijeđeni iz hajdučko-turske novelistike, iako se u nekim njezinim novelama mogu iščitati i naznake protorealizma, koje će vješto kanonizirati August Šenoa. Autorica je i romana Dva pira, koji je izlazio u časopisuDomobran 1864. godine. Uz roman Požeški đak Miroslava Kraljevića, riječ je o prvom djelu ove vrste u novijoj hrvatskoj književnosti.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb , 2012
Dragojla Jarnević link Odabrana bibliografija
Mrežne stranice Stari grad Okić. "Pričati o Okiću, a ne spomenuti Dragojlu Jarnević bilo bi neodgovorno i u najmanju ruku nepošteno, jer ona je bila prva žena koja se popela na Okić sa južne, strmije, strane. I u današnjim okvirima to je velik pothvat jer u to vrijeme nije bilo alpinističke opreme, a ona se popela po strmim i oštim stijenama bosa!!! To mjesto je danas označeno kao "Dragojlina staza" i poznata je mnogim alpinistima, slobodnim penjačima, planinarima i ostalim posjetiocima Okića (...)"
Ilirski pokret i Karlovac Katalog
Katalog izložbe održane u Galeriji "Vjekoslav Karas", 3.9. - 28.9. 1986.