Brlić-Mažuranić, Ivana

Biografija

Brlić-Mažuranić, Ivana

(Ogulin, 1874 - Zagreb, 1938)

Književnica. Pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i bajke, eseje i članke te se bavila prevodilačkim i redaktorskim radom. Njezin prvi roman "Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića" (1913), postao je ne samo prvi hrvatski dječji roman već ujedno i njegov prototip. Kao ugledna spisateljica bila je dvaput predlagana za Nobelovu nagradu, a 1937. izabrana, kao prva žena u Hrvatskoj, za dopisnoga člana JAZU. Djela su joj prevedena na mnogobrojne strane jezike te izvedena u kazališnim, radijskim i filmskim obradama.

Izvori
Ilustracije

Muzeji

Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod link

Gradski i arheološki muzej u Brodu na Savi osnovan je odlukom Gradskog poglavarstva 1934. godine. Osnivač i prvi kustos bio je Julije Hoffmann, željeznički činovnik, zaljubljenik u starine i strastveni sakupljač koji je gradu poklonio svoju zbirku od "3500 kom. numizmata, 600 kom. starih znački, 6 kom. starih satova, 1 gusle, i 7 starih uljanih slika" za ustrojenje gradskog muzeja. U svome fundusu čuva i ostavštine brodskih književnika. Uz 150. godišnjicu rođenja Huga Badalića, 2001.g., na zgradi Muzeja Brodskoga Posavlja (nekadašnjega Gradskog magistrata) postavljena je spomen-ploču Huga Badalića.

Zavičajni muzej Ogulin, Ogulin link

"Oduvijek sam se divio tom remek-djelu hrvatske književnosti, nastalom u kraju u kojem sam i sam odrastao: uvjeren sam da će ono, još dugo, i budućim pokoljenjima govoriti o drevnoj našoj prošlosti." – riječi su akademika Dragutina Tadijanovića koje je napisao u katalogu koji je tiskan u Ogulinu 1974. godine, u povodu svečane proslave stogodišnjice Ivanina rođenja, kada je u Zavičajnom muzeju Ogulin, zajedno s Nedjeljkom Mihanovićem, postavio Spomen-sobu Ivane Brlić-Mažuranić.

Hrvatski povijesni muzej, Zagreb link

Hrvatski povijesni muzej jedan je od sljednika Narodnog muzeja, otvorenoga za javnost u Zagrebu 1846. g. Pod tim je nazivom pravno utemeljen 1991. g. kao nacionalni muzej hrvatske povijesti od srednjega vijeka do danas objedinjavanjem Povijesnog muzeja Hrvatske i Muzeja revolucije naroda Hrvatske. Smješten je u baroknoj palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, u povijesnoj jezgri Zagreba, na Gornjem gradu. Unutrašnjost palače gotovo se nije mijenjala od 1870-ih godina.

Hrvatski školski muzej, Zagreb link

Jedini specijalizirani muzej za povijest školstva u Hrvatskoj, osnovan je 1901. g. na inicijativu Hrvatskoga pedagogijsko-književnog zbora, koji je još od 1871. g. počeo prikupljati građu za Muzej. U sastavu Muzeja je i Pedagoška knjižnica Davorina Trstenjaka, osnovana 1877. g., u kojoj se danas čuva više od 40 000 svezaka. Muzej između ostaloga čuva i vrijedne književne ostavštine. Jedna od iznimno vrijednih i cjelovitih donacija jest ostavština književnika i učitelja Mate Lovraka (1899. - 1974.), autora kultnih romana za djecu Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice, prezentirana kao rekonstrukcija njegove radne sobe s namještajem i sadržajem iz vremena kada je Lovrak u njoj radio. Obuhvaća osobnu biblioteku, dokumente, rukopise pripovijesti i knjiga te originalne ilustracije. Gradivo Arhiva HŠM-a podijeljeno je u nekoliko skupina među kojima je i skupina Rukopisi (djela) pojedinih školskih pisaca (Mijata Stojanovića, Dragojle Jarnević, Davorina Trstenjaka, Milke Pogačić itd.). Kći Grigora Viteza Olga Vitez Babić poklonila je 2012.g. očevu ostavštinu HŠM-u. Donacija obuhvaća brojne knjige, fotografije, upotrebne predmete, te arhivsko gradivo (osobne dokumente, službene dokumente, rukopise poezije, proze i prijevoda, korespondenciju), a 2016.g. Muzej je zaprimio i ostavštinu Nade Iveljić.

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda, Slavonski Brod link

Galerija umjetnina sastoji se od nekoliko zbirki, od kojih su dvije predstavljene kao stalne izložbe: Galerija Ružić i Spomen-dom Dragutina Tadijanovića. Prostor u prizemlju palače Horvat, ulica Ante Starčevića 8 uređen je u memorijalnu zbirku pjesnika Dragutina Tadijanovića. Spomen dom pokušava dočarati ambijentalne vrijednosti svake sobe iz pjesnikova zagrebačkog stana u Gajevoj ulici. Sobe su uređene zanimljivim elementima autentičnog namještaja, memorabilijama, bogatim arhivom, rukopisima, skulpturama, fotografijama, pismima, velikim brojem knjiga i umjetnina, koji posreduju na taj način između nas i vremena u kojem je pjesnik živio. Spomen-dom Dragutina Tadijanovića Pjesnik i akademik Dragutin Tadijanović (1905. – 2007.) darovao je svoju pokretnu imovinu gradu Slavonskom Brodu. U palači Horvat, spomeniku kulture iz 19. st., smješten je Spomen-dom Dragutina Tadijanovića, u kojemu je izložena književnikova donacija. Uz stalni postav, tri Tadijine sobe, identično uređene kao na njegovoj zagrebačkoj adresi u Gajevoj 2, tu je i bogata knjižna ostavština koja obuhvaća oko 6 000 knjiga. Sobe su opremljene autentičnim namještajem, u njima su memorabilije, bogata arhiva, rukopisi, skulpture, fotografije, pisma, umjetnine (djela O. Glihe, J. Vanište, M. Tartaglie, M. Stančića, Đ. Sedera, V. Radauša...), nakit pjesnikove supruge pok. Jele Tadijanović, raritetni primjerci kompleta enciklopedija objavljenih u vrijeme NDH. Među predmetima iz piščeva stana zanimljiv je radni stol koji je projektirao kipar Ivan Meštrović te pisaći stroj na kojemu je Tadijanović pisao od svog mladenaštva do posljednjih dana života, kao i štap kojim se u starosti pomagao pri hodu... Posjetitelji se mogu upoznati i s Tadijanovićevim djelima te poslušati i pogledati audio-vizualne zapise na kojima pisac recitira svoje pjesme.

Zbirke

Zbirka predmeta iz svakodnevnog života Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

Hrvatski povijesni muzej posjeduje Zbirku predmeta iz svakodnevnog životu koju čini 4000 uporabnih predmeta koji su posredno ili neposredno vezani uz djelovanje društvenih i političkih elita 19. i 20. stoljeća te koji svojom namjenom i simbolikom svjedoče o značajnim događajima iz hrvatske prošlosti. Prema pripadnosti određenoj osobi ili obitelji po brojnosti se ističu ostavštine obitelji bana Josipa Jelačića i bana Ivana Mažuranića, dok je nešto manje predmeta vezano uz osobe i plemićke obitelji koje su obilježile politički, kulturni i gospodarski život Hrvatske u 19. i početkom 20. stoljeća poput preporoditelja Ljudevita Gaja, biskupa Josipa Jurja Strossmayera i drugih.

Zavičajni muzej Ogulin, Ogulin

Spomen soba Ivane Brlić-Mažuranić sadržava faksimile, fotografije i dokumente vezane za život i rad najpoznatije hrvatske spisateljice za djecu, Ivane Brlić-Mažuranić, rođene u Ogulinu 18. travnja 1874. Spomen soba nastala je 18. travnja 1974. godine, na stoti rođendan Ivane Brlić Mažuranić, a uredili su je književnik dr. sc. Nedjeljko Mihanović i akademski slikar Srećko Pavlinić, na poticaj i prema ideji književnika Dragutina Tadijanovića.

Predmeti

Kutija za posjetnice Ivane Brlić Mažuranić, 1931. Autor: nepoznat spremnice

HPM-PMH 22638 (podatke dostavila A. Smetko)

Ilustracije

Nagibna vaga za pisma iz ostavštine Ivane Brlić-Mažuranić, 20. st. Autor: nepoznat vaga

HPM-PMH 25570 (podatke dostavila A. Smetko)

Ilustracije

Iz herbarija Ivane Brlić-Mažuranić, 1928. Autor: Brlić-Mažuranić, Ivana herbarij

Ilustracije

Neočekivana snimka Ivane Brlić-Mažuranić, 1935. Autor: Nepoznati autor fotografija

Ivana Brlić-Mažuranić na korzu u Slavonskome Brodu, 1935 godine. (dostavila Uršula Bešlić)

Ilustracije

Posveta sa stihovima Ivane Brlić-Mažuranić, 1928. Autor: Brlić-Mažuranić, Ivana knjiga

Ilustracije

Ručni rad Ivane Brlić Mažuranić, 20. st. Autor: Brlić-Mažuranić, Ivana tkanina

HPM-PMH 22639 (podatke dostavila A. Smetko, 23.4.2015.)

Ilustracije

Nož za papir Ivane Brlić-Mažuranić, 1937. Autor: nepoznati autor nož za papir

HPM-PMH 25572 Nož za papir s fotografijom i posvetom Ivane Brlić Mažuranić svome sinu Ivi za uspomenu na Jesenice u Prigorju. (Podatke dostavila Andreja Smetko, 23.4.2015.)

Ilustracije

Lepeza od nojeva perja Ivane Brlić Mažuranić, 19. st. Autor: neutvrđeni autor lepeza, modni pribor

HPM-PMH 34161 (podatke dostavila Andreja Smetko, 23.4.2015.)

Ilustracije

Ogrlica Ivane Brlić Mažuranić, dar njezine majke Jetike (Hennriete) Mažuranić, 19. st. Autor: Bulvan, Slavoljub nakit, ogrlica

HPM-99009 (podatke dostavila Andreja Smetko, 23.4.2015.)

Ilustracije

Fotografija mlade Ivane Brlić-Mažuranić, 1891. Autor: nepoznati autor fotografija

To sam ja a dajem tebi! - tekst mlade Ivane na poleđini fotografije

Ilustracije

Ivana Brlić-Mažuranić, 1926. Autor: - fotografija

Signatura: HR-HDA-781-1-4-7-9

Izvori

Crne cipelice Ivane Brlić-Mažuranić Autor: nepoznat obuća

Cipelice su iz ostavštine Ivane Brlić-Mažuranić izložene u stalnom postavu Kuće Brlić u Slavonskome Brodu

Ilustracije

Kalijeva peć Autor: nepoznat peć

U stalnom postavu obiteljske knjižnice Kuće Brlić je i kalijeva peć za koju je "vezana geneza Priča iz davnina. Ivana je osluškujući neobično pucketanje unutar kamina ugledala vatreni žar koji je iskočio iz peći kada su se vrata otvorila što ju je inspiriralo da stvori likove Domaćih odnosno napiše priču Šuma Striborova" (preuzeto sa: https://www.kucabrlic.hr/30112022-n22)

Ilustracije

Svečane cipelice Autor: - obuća

Svečane cipelice Ivane Brlić Mažuranić izložene u stalnom postavu Kući Brlić.

Ilustracije

Spavaća soba Ivane Brlić-Mažuranić Autor: - namještaj, odjevni predmeti

Spavaća soba s autentičnim namještajem u stalnom postavu Kuće Ivane Brlić Mažuranić, Slavonski Brod.

Ilustracije

Ivana Brlić-Mažuranić, 1930. Autor: Foto Tonka fotografija

Ilustracije

Ustanove

Ivanina kuća bajke, Ogulin

Ivanina kuća bajke je multimedijalni i interdisciplinarni centar za posjetitelje. Svojom stalnom izložbom postavljenom na principima znanja, kreativnosti i upotrebi novih tehnologija, web stranicom, virtualnim međunarodnim referencijalnim centrom za bajke i on-line knjižnicom, tematskim putem bajke kroz Ogulin i okolicu, izdavačkom djelatnošću te cjelogodišnjim kreativnim i edukativnim programima namijenjenim djeci i odraslima, slavi bajke i bajkovito stvaralaštvo kako djela I.B.Mažuranić, rođene Ogulinke, tako i svih bajki i bajkopisaca svijeta.

Knjižnica i arhiv obitelji Brlić, Slavonski Brod

Književni rukopisi i korespondencija nalaze se u Arhivu obitelji Brlić u Slavonskom Brodu, u kojem se svake godine održava književna i kulturna manifestacija »U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić«.

Spomenička knjižnica i zbirka Brlić-Mažuranić-Ružić, Rijeka

Knjižnica i zbirka Mažuranić-Brlić-Ružić nalazi se na Sušačkim Pećinama u Rijeci, u villi poznate riječke obitelji Ružić. Uz knjižnicu koja broji oko 8000 knjiga u 10.000 svezaka, zbirka sadrži kolekciju fotografija, dokumenata, stilskog namještaja, umjetničke slike i biste te osobne predmete za svakodnevnu uporabu ovih obitelji i njihove rodbine. Knjižnica je spomenik kulture Republike Hrvatske od 1946. godine. Spomenička knjižnica i zbirka Mažuranić-Brlić-Ružić otvorena je od 2000. godine za javnost uz vodstvo po najavi

Izvori

Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU, Zagreb

Odsjek za povijest hrvatske književnosti znanstveno istražuje povijest hrvatske književnosti. Odsjek organizira i brojne znanstvene simpozije o hrvatskim književnicima i književnim povjesničarima, od kojih su neki i međunarodnog karaktera. Radovi sa simpozija objavljuju se u znanstvenim zbornicima. Tradicija Odsjeka je i prezentacija hrvatske književnosti kroz izložbenu djelatnost. Tako su u Odsjeku priređene mnoge izložbe o životu i djelu hrvatskih pisaca, popraćene katalozima. Neke od važnijih su: A. G. Matoš (1954.), Vladimir Nazor (1957.), Silvije Strahimir Kranjčević (1960.), 120 godina Matice hrvatske (1962.), Ivan Mažuranić (1964.), August Cesarec (1967.), Miroslav Krleža. Život i djelo (1973.), Dragutin Tadijanović (1980.), Marijan Matković, život i rad (1985.), Memorijalna izložba o pjesniku Josipu Pupačiću (1989.), Tito Strozzi (14. X. 1892. – 23. III. 1970.) (2000.), Jure Kaštelan 1919.–1990.–2000. (2000.), Ivan Goran Kovačić 1913.–1943. (2003.), Tin Ujević (2005.), Silvije Strahimir Kranjčević (2008).

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb

U Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK čuva se dio Ivanine rukopisne ostavštine. U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupne su knjige Regoč i Potjeh.

Hrvatski državni arhiv, Zagreb

Kuća Brlić, Slavonski Brod

Lijepa neoklasicistička jednokatnica, podignuta 1882. na glavnom gradskom trgu, popularnom Korzu, kao obiteljski dom Brlićevih, danas spomenik kulture pod zaštitom. U autentičnom povijesnom ambijentu doma Brlićevih stvarale su i nalazile nadahnuće za svoje mnogostrane interese ličnosti koje su značajno pridonijele javnom, kulturnom i političkom životu Broda i Hrvatske, među kojima je svakako najznačajnija Ivana Brlić-Mažuranić, svjetski poznata dječja književnica. Prvi kat kuće zauzima stan Brlić koji se sastoji od dva salona, knjižnice, spavaće sobe, dječje sobe koji je autentičan te sadrži sav namještaj i inventar iz vremena kada je živjela i pisala Ivana Brlić Mažuranić.

Izvori

Izložbe, projekti, publikacije

Ratković, Dragana Lucija. Ivanina kuća bajke u Ogulinu, njihovu zajedničkom zavičaju link Odabrana bibliografija

Tekst Dragane Lucije Ratković u časopisu "Muzeologija" 43/44

Artuković, Mate. Arhiv obitelji Brlić u Slavonskom Brodu link Odabrana bibliografija

Tekst Mate Artukovića u časopisu "Muzeologija" 43/44

Blažanović, Stjepan. Biblioteka obitelji Brlić od njenog postanka do danas Odabrana bibliografija

Magistarski rad Stjepana Blažanovića. Autor daje kritički pregled obiteljske biblioteke Brlić u Slavonskom Brodu te njezin povijesni razvoj i djelovanje nakon osnivanja, od godine 1770. do 1982. godine. Prikazana je i organizacija, struktura i funkcija biblioteke. Osobita pažnja posvećena je članovima obitelji koji su stvorili osobne zbirke. Donose se i korisne sugestije za daljnju egzistenciju biblioteke.

Virtualna izložba Ivana Brlić Mažuranić link Izložba

U povodu 130. obljetnice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić

Mladen Stanković: Problematika obiteljskih arhiva s posebnim osvrtom na obiteljski arhiv Brlić Odabrana bibliografija

Magistarski rad. Autor daje pregled jednog izuzetno vrijednog i važnog fonda. Govori o povijesti postanka i razvoja obiteljskog arhiva Brlić kroz osam generacija; daje sadržajnu fizionomiju građe i opis stanja u kome se Obiteljski arhiv nalazi 1980. godine.

U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić - Čarolija šumskog zelenila Katalog

U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić - Žabe traže kralja Katalog

Tematska radionica Ivana Brlić Mažuranić link Projekt

Eudaktivna radionica Hrvatskoga povijesnog muzeja. Tema radionice je Ivana Brlić Mažuranić kao spisateljica, ali i kao unuka hrvatskoga bana, supruga i majka. Tijekom radionice omogućen je uvid u muzejske predmete iz Ostavštine obitelji Mažuranić. (za osnovnoškolski uzrast)

Ilustracije djela Ivane Brlić-Mažuranić Katalog

Izložbena dvorana Muzeja Brodskog Posavlja, Slavonski Brod, studeni 1972. Tekst Milena Nedeljković ; fotografija Damir Klasiček

Obitelj Brlić i Ivana Brlić-Mažuranić Katalog

Izložbu priredile Ivanka Bunčić i Ivanka Cafuta.

Laszlo, Želimir. Herbar Ivane Brlić-Mažuranić Odabrana bibliografija

Tekst u časopisu "Vijesti muzealaca i konzervatora", br. 1-2 (1998.)

U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić link Projekt

Na poticaj najmlađe kćeri Ivane Brlić-Mažuranić, Nedjeljke (Brlić) Mohaček, u Slavonskom Brodu u organizaciji Gradske knjižnice Slavonski Brod i u suradnji s Društvom Naša djeca, po prvi puta su 1970. organizirane svečanosti "U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić". Službene web stranice Dječjih svečanosti 'U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić' donose program manifestacije, vijesti, video prilozi, foto-albumi, radionice, Ivana Brlić-Mažuranić, podaci o organizaciji i sponzorima. U organizacijskom odboru sudjeluje i Galerija umjetnina grada Slavonskoga Broda

Blažanović, Stjepan. Knjižnica obitelji Brlić Odabrana bibliografija

Brlić, Neda. Kuća Brlićevih u Brodu Odabrana bibliografija

Tekst u časopisu "Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske", 22 3-4 (1973.)

Škiljan, Maja. Uspomene na Ivanu Brlić-Mažuranić link Katalog

Katalog izložbe održane od 1.3. do 25.5. 1974. u današnjem Hrvatskom povijesnom muzeju, Zagreb.

Peić, Matko. Zbirka Brlić-Mažuranić u Slav. Brodu Odabrana bibliografija

Tekst u časopisu "Bulletin Instituta za likovne umjetnosti JAZU", 6,2 (1958.)

Iz riznice rukopisnih ostavština Hrvatskoga državnog arhiva Katalog

Katalog izložbe Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 9. listopada - 25. studenoga 2014.

S pričama iz davnih dana … – u spomen na Ivanu Brlić Mažuranić link Odabrana bibliografija

Znameniti.hr link Digitalizirana građa

Tematski portal Znameniti.hr omogućava pretraživanje i pristup digitaliziranim djelima velikana hrvatske kulture, znanosti, umjetnosti i javnog života te radovima o njihovu opusu iz pera drugih autora. Na portalu je dostupna tekstovna, slikovna, zvučna i videograđa koja je izvorno smještena u digitalnim zbirkama/repozitorijima hrvatskih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova.

Kozak, Dinko. Herbar Ivane Brlić-Mažuranić Katalog

Informativna brošura uz izložbu u Muzeju Brodskog Posavlja, Slavonski Brod, travanj 1998.

Čorak, Željka. VISIBILIA ET INVISIBILIA : mjesta Ivane Brlić-Mažuranić link Odabrana bibliografija

Izlaganje na međunarodnom stručnom skupu Muzej(i) (i) književnost(i) održanom u organizaciji MDC-a 26. i 27. listopada 2006. u Muzeju "Mimara", Zagreb. Tekst objavljen u časopisu "Muzeologija" 43/44

Kauzlarić, Snježana. Razmišljanja o baštini: Kuća Brlić u Slavonskom Brodu i Ivana Brlić-Mažuranić link Odabrana bibliografija

Razmišljanja o osnivanju Memorijalne kuće Ivane Brlić-Mažuranić u obnovljenoj obiteljskoj kući obitelji Brlić u Slavonskom Brodu. Tekst objavljen u časopisu "Informatica Museologica", 45/46.

Kauzlarić, Snježana. Promišljanja baštine: inicijative, mogućnosti, perspektive, muzeološka rješenja link Odabrana bibliografija

Tekst objavljen u časopisu "Informatica Museologica" 48 (2017.)

Brlić-Mažuranić, Ivana. Šuma Striborova : s Malim rječnikom i Metodičkim priručnikom Knjiga

Tekst prilagodila: Irena Krumes, ilustrirao: Hrvoje Marko Peruzović, uredila Romana Tekić.

Obućina, Vedran: Bajke našeg djetinjstva : 150. godišnjica rođenja Ivane Brlić-Mažuranić link Odabrana bibliografija

"Reportaža pronalazi baštinu i sjećanja na Ivanu Brlić-Mažuranić u trima hrvatskim gradovima: Ogulinu, Rijeci i Slavonskom Brodu". Tekst objavljen u novinama "Vijenac", br. 784 (28. ožujka 2024.)

Već davno tebi namijenjena: Baština Ivane Brlić-Mažuranić iz naslijeđa Zore i Aleksandra Milčića Izložba

Povodom 150 obljetnice rođenja najpoznatije hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić, Muzej Brodskog Posavlja priredio je izložbu posvećena književnicinoj baštini kroz naslijeđe kćerke Zore. Na izložbi je prikazana obitelj Milčić koja je godinama u svom nasljedstvu čuvala uspomene i predmete obitelji Brlić. Zora Brlić, udala se za Aleksandra Milčića, odvjetnika porijeklom iz Klanjca, koji je radi nje odabrao Brod za mjesto u kojem će osnovati obitelj. Zajedno su naslijedili i skupili većinu predmeta predstavljenih na ovoj izložbi. Povezivanjem obitelji Brlić i Milčić, spajanjem sudbina Zore i Aleksandra, proživljena je i ispričana jedna uistinu topla obiteljska priča koju potomci i danas spominju kao dragocjenu obiteljsku baštinu. (preuzeto s mrežnih stranica Muzeja Brodskoga Posavlja)

Međunarodni znanstveni skup “Ivana Brlić-Mažuranić u novom mileniju” Projekt

U Slavonskom Brodu se od 18. do 20. travnja 2024. godine održao Međunarodni znanstveni skup “Ivana Brlić-Mažuranić u novom mileniju” posvećen 150. godišnjici autoričina rođenja. Organizator konferencije bilo je Sveučilište u Slavonskom Brodu, Brodsko-posavska županija, Grad Slavonski Brod, Razred za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Matica Hrvatska, Društvo hrvatskih književnika, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti.

Brešić, Vinko: Gdje je arhiv obitelji Brlić? link Odabrana bibliografija

Tekst objavljen u časopisu "Vijenac", br. 785, uz 150 godina rođenja Ivane Brlić-Mažuranić

Ivana Brlić Mažuranić u Hrvatskome povijesnom muzeju link Izložba

U godini obilježavanja sto i pedesete godine rođenja Ivane Brlić Mažuranić predstavljamo opsegom skroman, ali baštinski vrijedan broj predmeta iz fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja koji svjedoče o privatnom i javnom životu hrvatske književnice rođene 18. travnja 1874. godine u Ogulinu.Predmeti su raspoređeni u muzejske zbirke te zajedno s osobnim predmetima bana Ivana Mažuranića sadržajno čine jednu od najvećih muzejskih ostavština u Hrvatskom povijesnom muzeju – ostavštinu Mažuranić. (preuzeto iz Uvoda) Autorica virtualne izložbe, tekstova i kataloških jedinica: Andreja Smetko

Lakić, Zdenka: Arhiv obitelji Brlić Slavonski Brod 1730. - 2000. : sumarni inventar link Odabrana bibliografija