Laszowski (Lashovski), Emilij (Emil)

Zmaj Brloški

Biografija

Laszowski (Lashovski), Emilij (Emil) Zmaj Brloški

(Brlog kraj Ozlja, 1868 - Zagreb, 1949)

Povjesničar, arhivist i kulturni djelatnik Od. 1891. zaposlio se u Zemaljskom arhivu u Zagrebu (danas HDA) kao dnevničar te ondje radio kao arhivist 1893–1924. i ravnatelj od 1925. do umirovljenja 1939. Od lipnja do studenoga 1941. obnašao dužnost ravnatelja novoosnovanoga Ratnoga arhiva i muzeja NDH u Zagrebu. Zajedno s V. Deželićem st. i S. Širolom osnovao je Družbu Braće Hrvatskoga Zmaja (1905). Kao Veliki meštar Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja potaknuo je 1907. osnivanje triju kulturnih ustanova grada Zagreba: Knjižnicu slobodnoga i kraljevskoga glavnoga grada Zagreba (danas Knjižnice grada Zagreba), Arhiv slobodnoga i kraljevskoga glavnoga grada Zagreba (Državni arhiv u Zagrebu) te Muzej slobodnog i kraljevskoga glavnoga grada Zagreba (Muzej grada Zagreba).

Izvori
Ilustracije

Muzeji

Zavičajni muzej Ozalj, Ozalj link

U ona davna vremena gospodari ovog grada i proslavljeni junaci načas bi znali staviti svoje mačeve u korice i latiti se pera. Prema zabilješci Pavla Rittera Vitezovića, upravo u Ozlju, zacijelo u nekoj dvorani „Palasa“, Petar Zrinski spjevao je parafrazirani prijevod s mađarskog na hrvatski jezik „Adrianskog mora sirena“, a pouzdano se zna da je Katarina Zrinska pisala svoj „Putni tovaruš“, upravo ovdje, kod kuće, u Ozlju. Vjerojatno je u sjeni mirisnog jasmina ili ruža ozaljskog perivoja i Fran Krsto Frankopan napisao po koju lirsku pjesmicu za svoju zbirku „Gartlic za čas kratiti“. Muzej u Ozlju jedan je od malobrojnih muzeja koji pokriva široku povijest obitelji Frankopan i Zrinski i njihovu kulturnu djelatnost poznatu kao Ozaljski kulturni krug. Frankopani su podržavali uporabu glagoljice, Nikola i Petar Zrinski, pak, bili su mecene i pjesnici, kolekcionari knjiga. Petar Zrinski stvorio je jezgru književnog kruga, čiji se izraz temeljio na osnovama jezika ozaljskoga kraja, odnosno na spoju primorske čakavštine, kajkavštine i štokavštine. Ozalj je mjesto gdje su Juraj Ratkay Velikotaborski i Franjo Glavinić svoja djela posvetili Nikoli i Petru Zrinskom, a tu je djelovao i prior pavlinskog samostana na Sveticama i leksikograf Ivan Belostenec, koji je svojim enciklopedijskim rječnikom Gazophylacium postavio osnovu za mogući zajednički trodijalektalni književni jezik.

Muzej grada Zagreba, Zagreb link

Muzej grada Zagreba osnovan je 1907. g. na poticaj Braće hrvatskog zmaja, odnosno Emilija Laszowskog (1868. - 1949.), povjesničara i arhivista, kulturnoga i javnog djelatnika, ujedno prvog ravnatelja Muzeja. Danas je to najveći gradski muzej u Hrvatskoj koji djeluje i kao centar za istraživanje i komuniciranje raznovrsnih tema iz povijesti i suvremenosti Zagreba. U stalnom je postavu predstavljeno i doba Hrvatskog narodnog preporoda u Zagrebu s istaknutim osobama i događajima koji karakteriziraju to razdoblje, a koje završava s banom Jelačićem i njegovim upečatljivim portretom u natprirodnoj veličini. U stalnom postavu Muzeja postavljena je tematska cjelina August Šenoa i Zagreb.

Predmeti

Portret Emilija Laszowskog Szelige, Zagreb, 1911. Autor: Tišov, Ivan ulje na platnu

MGZ 5234 Laszowski je bio prvi ravnatelj Gradskog muzeja Zagreb i jedini stručni djelatnik, koji je vodio Muzej od 1907. do 1926. godine.

Emilije Laszowski u vrtu Starog grada Ozlja, 1931. Autor: Nepoznati autor fotografija

Veliki meštar Družbe Braća hrvatskog zmaja u vrtu Starog grada Ozlja. Na reversu slike rukopisom njega samoga zapisano : '' Vel. meštar u Ozlju / VIII: 1931. Inv. br. 2406 (podatke dostavio Zavičajni muzej Ozalj)

Ilustracije

Emilij Laszowski, 1923. Autor: Bužan, Jozo crtež olovkom

Inv. br. 1123

Ilustracije

Ex libris E. Laszowski, 1903. Autor: Nepoznati autor ex-libris

Jedan od ex librisa koje je koristio E. Laszowski. Pravokutni bijeli papir sa slikom spilje i tri patuljka koji čitaju knjige. Kroz otvor spilje vidi se veliki grad koji bi se mogao identificirati kao Zagreb po tornjevima katedrale. Inv. br. 2416

Ilustracije

Emilije Laszowski - o 25.godišnjici njegova književnog rada (10. II.1889. - 10. II. 1914.), 1914. Autor: Deželić, Velimir knjiga

Zauzimanjem E. Laszowskoga, Družba Braća hrvatskoga zmaja je 1928. došla u posjed ozaljskoga Staroga grada s vlastelinstvom, sanacijom i obnovom kojega je upravljao te ondje osnovao muzej i vodio ga do 1938. Inv. br. 2168

Ilustracije

Iz knjižnice Emilija Laszowskog : Brlog - Zagreb 1883. - 1903., 1903. Autor: Nepoznati autor ex-libris

Inv. br. 2414

Ilustracije

Sličice iz Ozlja, 03.08.1924 Autor: Laszowski, Emilij hemeroteka

Novinski izrezak ''Sličice iz Ozlja'' prilijepljen je na presavijeni papir , 4 stranice koje su lijepljene u sredini. Na prednjim koricama izrezano iz novina SLIČICE IZ OZLJA, iznad rukopisno "E. Laszowski'' , dolje na sredini stranice rukom i tintom ''Jut. list , 1924.3 VIII., Zagreb" (podatke dostavio Zavičajni muzej Ozalj) Inv. br. 2418

Ilustracije

Predstavnici Braće hrvatskog Zmaja, Zagreb, 1907. Autor: - fotografija

MGZ 7454 Trojica predstavnika su u Meštarskom zboru Družbe godinama obnašali najviše dužnosti. Veliki meštar bio je Emilij pl. Laszowski - Zmaj Brloški, zamjenik velikog meštra, dr. Velimir Deželić - Zmaj Klokočki i protonotar Stjepan Širola - Zmaj Jadranski (izvor: Stota obljetnica Muzeja grada Zagreba: 1907. - 2007., str. 25.)

Dubovac - pogled na četverougaonu obrambenu kulu, početak 20. st. Autor: Laszowski, Emilij fotografija

Fotografija se čuva u Zbirci fotografske dokumentacije Ministarstva kulture i medija, u Zbirci Emilija Laszowskog.

Ustanove

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb

Zbirka sadrži i rukopisnu ostavštinu Emilija Laszowskog

Hrvatski državni arhiv, Zagreb

Osobni fond gradiva čuva se u HDA

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Zagreb

Izložbe, projekti, publikacije

Stipančević, Mario. Neznani svijet Emila Laszowskog Odabrana bibliografija

Nemeth, Krešimir. Emilije Laszowski Odabrana bibliografija

Tekst Krešimira Nemetha u časopisu "Iz starog i novog Zagreba", br. 1

Iz riznice rukopisnih ostavština Hrvatskoga državnog arhiva Katalog

Katalog izložbe Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 9. listopada - 25. studenoga 2014.

Stoljeće nakon Laszowskog link Knjiga

Zbornik sažetaka znanstveno-stručnog skupa održanoga u organizaciji Hrvatskoga restauratorskog zavoda, Hrvatskoga državnog arhiva i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ u Hrvatskome državnom arhivu 28.11. 2014.

Stoljeće nakon Laszowskog Izložba

Izložba u organizaciji Hrvatskoga restauratorskog zavoda održana u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu te u Zavičajnom muzeju Ozalj, Muzeju grada Siska, Starom gradu Dubovac, Muzeju Like Gospić (2015.-2016.). Na izložbi su predstavljene usporedne fotografije koje je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće svojim objektivom snimio Emilij Laszowski te one suvremene, snimljene iz istog rakursa, koje su snažno svjedočanstvo o promjenama koje su se dogodile tijekom minulog stoljeća u hrvatskom kulturnom krajoliku.

Stergar, Branka. Ozaljski kraj od pretpovijesti do XX. st. Knjiga

Katalog stalnoga postava.

Dnevnik Emilija Laszowskog 1914. - 1918. Knjiga

Dnevnik je dio osobnoga fonda Emilija Laszowskog (HR-HDA-806) Objavljeno u "Fontes", 24.

Kolveshi, Željka. Stota obljetnica Muzeja grada Zagreba : 1907. - 2007. Katalog

Laszowski – utemeljitelj link Izložba

Autorice virtualne izložbe: Dajana Batinić, Aleksandra Bugar, Milena Bušić. Partneri na izložbi i posuditelji građe: Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, Hrvatski državni arhiv , Hrvatski povijesni muzej, Zavičajni muzej Ozalj, Državni arhiv Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba. Partneri – suradnici: Etnografski muzej u Zagrebu, Muzeji grada Karlovca

Laszowski i Dubovac link Izložba

Izložba "Laszowski i Dubovac" (Stari grad Dubovc, 19.9. - 31.12. 2024.) održana je u sklopu izložbenog projekta Muzeja grada Zagreba „Laszowski – utemeljitelj“. Sastoji se od virtualne izložbe https://laszowski.com/ koja kroz 16 tema prikazuje segmente njegova života − od rođenja i odrastanja, obiteljskih odnosa, školovanja, ljubavi i prijateljstava, do različitih uloga i poslova koje je s predanošću obavljao, male izložbe u prostoru MGZ koja se tijekom 2024. godine ciklički mijenja, te izložbi i popratnih događanja u partnerskim ustanovama. Laszowski je naime imao značajnu ulogu u osnivanju muzeja u Koprivnici i Petrinji i u dugogodišnjem nastojanju i radu, preko Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, oko spašavanja, restauracije i revitalizacije bivših posjeda Zrinskih i Frankopana u Bakru, Ozlju i Karlovcu. Izložba na Starom gradu Dubovcu ukazuje na veze Emilija Laszowskog s Karlovcem i Dubovcem i predstavlja predmete koje je Laszowski poklonio za karlovački muzej.