Matoš, Antun Gustav

Biografija

Matoš, Antun Gustav

(Tovarnik, 1873. - Zagreb, 1914.)

Novelist, pjesnik, esejist, feljtonist, putopisac, književni kritičar i publicist. Matoš je uz I. Vojnovića, V. Nazora i M. Begovića najplodniji i najveći pisac hrvatske moderne. U krugu hrvatske moderne prepoznatljivim ga čini: sjevernohrvatska zavičajnost i vezanost za Zagreb, simpatija za starčevićansku nacionalnu ideologiju i program književne modernizacije, temeljen pretežno na francuskim uzorima. Ostavio je iza sebe dvadesetak svezaka sabranih djela tiskanih tek 1973. godine. Na dan Matoševe smrti 17. ožujka 1914. godine kipar Robert Jean Ivanović snimio je u Bolnici sestara milosrdnica njegovu posmrtnu masku. Međutim, prvi odljev te maske izložen je tek 1954. godine na izložbi A. G. Matoš Akademijina Instituta za književnost, koju je priredio izvrsni poznavatelj Matoševa života i rada - Dragutin Tadijanović.

Izvori
Ilustracije

Muzeji

Galerija umjetnina, Split link

U fundusu Galerije umjetnina čuva se dvadeset i pet slika Cate Dujšin-Ribar, slikarice i pjesnikinje koja je svojim likovnim djelovanjem ostavila vidljiv trag u hrvatskoj modernoj umjetnosti. Slike su nastale u periodu od 1918. do 1958. godine i predstavljaju presjek umjetničina djelovanja od njenih najranijih slikarskih ostvarenja do pune stvaralačke zrelosti.

Gliptoteka HAZU, Zagreb link

U fundusu se nalazi više od 13 000 predmeta, među kojima i portreti poznatih hrvatskih književnika. U zbirci hrvatskog kiparstva nalaze se skulpture Vanje Radauša, Vojina Bakića i drugih koje prikazuju poznate književnike poput Antuna Gustava Matoša, Ivana Gorana Kovačića, Janka Polića Kamova itd.

Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb link

Fundus Moderne galerije danas broji gotovo 10 000 umjetnina: slika, skulptura, crteža i grafika, plaketa i medalja te fotografija i novomedijskih radova. Od toga je u stalnom postavu izložen reprezentativni izbor od 726 djela hrvatske likovne umjetnosti, nastalih u razdoblju između 1835. i 2010. g. Taj izbor, koji bilježi zbivanja na hrvatskoj umjetničkoj sceni od pojave modernoga građanstva do prvog desetljeća 21. st.

Samoborski muzej, Samobor link

Samoborski muzej osnovali su 1949. g. Ivica Sudnik (od 1925. g. sakupljač građe za Muzej, njegov najveći donator i ravnatelj od 1948. do 1981.) i dr. Stjepan Orešković (povjesničar, pjesnik i prevoditelj). Za vrijeme Hrvatskoga narodnog preporoda u zgradi Muzeja okupljaju se najpoznatiji ljudi toga vremena – osim Livadića koji tu živi, dolaze Ljudevit Gaj, Stanko Vraz i mnogi drugi. Iz tog doba sačuvane su Livadićeve skladbe, njegov klavir, Vrazove „Đulabije“ posvećene Julijani Cantilly i dr.

Gradski muzej Križevci, Križevci link

Muzej se nalazi u kući Karas, jednoj od najstarijih građanskih kuća u gradu (u kojoj su nekoć bili pavlinski hospicij i prva javna ljekarna u gradu u 18. st.). Stalni postav čine izlošci nekoliko zbirki. Život građanskog staleža odražava Kulturno-povijesna zbirka, s tipičnim inventarom nastalim na prijelazu iz 19. u 20. st. Križevci su prikazani kao grad povijesti i kulture s biografijama najznačajnijih Križevčana. Poseban je naglasak dan značenju Križevačkih štatuta, jedinstvenih veselih pravila o tome kako se ponašati "pri veselicama".

Gradski muzej Vinkovci, Vinkovci link

Gradski muzej utemeljen je 1946. g., a od 1950. g. smješten je u kasnobaroknoj građevini sagrađenoj za vojne potrebe početkom 1780-ih godina. Muzej se posljednjih godina proširio na pokrajnji kompleks nekadašnjeg zatvora. Stalni postav prezentira arheološku i etnografsku građu. Povijesna građa obuhvaća numizmatiku; oružje, vojnu i lovačku opremu, odore i pribor; zastave i grbove; predmete od stakla porculana i keramike; razglednice, stare fotografije i crteže; odlikovanja, medalje i sl.; zemljopisne karte; diplome; tiskovine i tehničke predmete. Ta građa nije zastupljena u stalnom postavu nego se redovito predstavlja na tematskim izložbama.

Zbirke

Umjetnička (likovna) zbirka Gradski muzej Križevci, Križevci

Zbirka rukopisne građe Gradski muzej Vinkovci, Vinkovci

Predmeti

A. G. Matoš u šetnji, 1986. Autor: Lončarić, Zvonimir skulptura

Ilustracije

A. G. Matoš na klupi, 1972. Autor: Bohutinski, Emil skulptura, bronca

Ilustracija dostupna u Digitalnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (DiZbi.HAZU). Inv. br. MZ-787

Izvori

Antun Gustav Matoš Autor: Radauš, Vanja skulptura

Antun Gustav Matoš, 1979 Autor: Ujević Galetović, Marija skulptura

Ilustracije

Matoš, 1975 Autor: Ružić, Branko skulptura, drvo

Ilustracije

Studija za spomenik Matošu, 1977. Autor: Bohutinski, Emil brončana skulptura

Patinirana bronca - sjedeća figura A. G. Matoša - brkatog muškarca ispruženih nogu i ruku rastegnutih po naslonu improvizirane klupe. GMK-2606 (Podatke dostavio Ozren Blagec)

Ilustracije

Dragi gospodine, 1911. Autor: Matoš, Antun Gustav pismo, rukopisna građa

Ilustracije

Utjeha kose, 1906. Autor: Matoš, Antun Gustav rukopis

Autograf pjesme na papiru, fond Antuna Gustava Matoša, kutija 6, Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU. U dvorani kobnoj, mislima u sivim. // Samo kosa tvoja još je bila živa, // Pa mi reče: Miruj! U smrti se sniva.

Ilustracije

Ustanove

Spomen kuća Antuna Matoša, Tovarnik

Kuća A. G. Matoša – kulturni centar u Tovarniku predstavlja veliko bogatstvo hrvatske književnosti i kulture zahvaljujući ostavštini jednog od najvećih hrvatskih književnika, Antuna Gustava Matoša. Zamišljena je kao kompleksna kulturna institucija koja predstavlja ključnu točku oživljavanja Matoševe ostavštine na nacionalnoj razini, ali i kao kulturno-turistička atrakcija koja snažnim književnim identitetom inicira razvoj kulturno-turističke mikrodestinacije Tovarnika i ovog dijela Hrvatske. Objekt predstavlja jednu repliku seoske kuće iz onog vremena sa šokačkim trijemom u dvorišnom dijelu i moderne prezentacije knjižnice i čitaonice. Određeni ukrasi su arhitektonske profilacije odljevci koji su „skinuti„ sa starih slika.

Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU, Zagreb

Književna ostavština A. G. Matoša je digitalizirana i dostupna u DIZBI-ju HAZU-a

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio rukopisne ostavštine A. G. Matoša, uključujući pjesme Bajaderin sonet, Maćuhica i Živa smrt, dio korespondencije, kritički osvrt Lirska šetnja te feljton Literatura i skandali. U Knjižnici su pohranjeni i Matoševi Ogledi iz 1905., kao i zbirka Pjesme iz 1923. godine. Virtualna zbirka Antun Gustav Matoš izrađena je suradnjom većeg broja odjela Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: Zbirke rukopisa i starih knjiga, Grafičke zbirke, Zbirke muzikalija i audiomaterijala, Retrospektivne bibliografije, Korisničkih službi, Odjela pohrane i zaštite knjižnične građe, IT odjela i Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo.

Hrvatski državni arhiv, Zagreb

11.462. Korespondencija, Antun Gustav Matoš.

Izložbe, projekti, publikacije

Kuća A. G. Matoša, kulturni centar u Tovarniku Odabrana bibliografija

Informativna brošura, tekst usporedno na hrv., franc., njem. i eng. jez.

Virtualna izložba Antun Gustav Matoš - u povodu 100. obljetnice smrti link Katalog

Izložba postavljena u auli Gradske knjižnice Matoša od 17. ožujka do 4. travnja 2014. u povodu 100. obljetnice smrti Antuna Gustava Matoša. Autorica izložbe je Dubravka Petek. Virtualno izdanje je oblikovala Ismena Meić.

Antun Gustav Matoš link Katalog

Izložba postavljena u auli Gradske knjižnice Zagreb, od 23. svibnja do 17. lipnja 2013. u povodu 140. obljetnice rođenja. Izložbu je priredila Dubravka Petek. Virtualno izdanje priredila Ismena Meić.

Virtualna zbirka Antun Gustav Matoš link Digitalizirana građa

Virtualna zbirka djela Antuna Gustava Matoša (Tovarnik, 1873.- Zagreb, 1914.) izrađena je u povodu obilježavanja Matoševe 100. obljetnice smrti s ciljem okupljanja i predstavljanja Matoševih djela. U bibliografskom dijelu zbirke predstavljen je izbor iz književnikovih djelâ, sačuvanih u rukopisu i objavljenih tiskom, pohranjenih u fondu NSK.U Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK čuva se dio Matoševe rukopisne ostavštine – autografi devet pjesama i jednog kritičkog osvrta, anopistograf feljtona, te izbor iz korespondencije (jedanaest dosad neobjavljenih Matoševih pisama, te pisma drugih njemu upućena).

Od I. Gundulića do M. Krleže Katalog

Portreti poznatih hrvatskih književnika iz fundusa Gliptoteke HAZU, 15. travnja - 15. svibnja 1999.

Sudnik, Ivica. Matoš kao Samoborac Katalog

2. dopunjeno izdanje

Rukopisi Antuna Gustava Matoša Izložba

Neostvareni projekt Matoševa spomenika u Zagrebu godine 1938. i pregled likovne matošiane link Odabrana bibliografija

Tema "Kolo" broj 3(2014): Matoš – naš suvremenik

Iz riznice rukopisnih ostavština Hrvatskoga državnog arhiva Katalog

Katalog izložbe Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 9. listopada - 25. studenoga 2014.

Književna ostavština A. G. Matoša link Digitalizirana građa

Digitalna zbirka HAZU - 871 digitalizirana jedinica (rukopisi, dopisnice, fotografije, karikature...)

Znameniti.hr link Digitalizirana građa

Tematski portal Znameniti.hr omogućava pretraživanje i pristup digitaliziranim djelima velikana hrvatske kulture, znanosti, umjetnosti i javnog života te radovima o njihovu opusu iz pera drugih autora. Na portalu je dostupna tekstovna, slikovna, zvučna i videograđa koja je izvorno smještena u digitalnim zbirkama/repozitorijima hrvatskih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova.

100 godina nakon Antuna Gustava Matoša link Odabrana bibliografija

Programska knjižica uz obilježavanje 100. godišnjice smrti Antuna Gustava Matoša.

Brezinšćak, Vanda. Muzej Instituta za književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Odabrana bibliografija

Tekst donosi opis stalnog postava Muzeja književnosti otvorenoga 29. prosinca 1957. u Institutu za književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU) u Opatičkoj 18, Zagreb. U stalnom su postavu tri manje sobe posvećene A. G. Matošu, Ivanu Goranu Kovačiću i Vladimiru Nazoru. Tekst objavljen u časopisu "Vijesti Društva muzejsko-konzervatorskih radnika NR Hrvatske" 8,1(1959.)

Magdić, Hrvoje. Ljubav Antuna Gustava Matoša i Olge Herak link Odabrana bibliografija

Tekst u: "Hrvatska revija", 2(2018.)

Tadijanović, Dragutin. Otvorenje Muzeja u Institutu za književnost link Digitalizirana građa

Tekst uz otvorenje Muzeja hrvatskih književnika 29. prosinca 1957. godine sa stalnom izložbom o A. G. Matošu, Vladimiru Nazoru i Ivanu Goranu Kovačiću. Tekst objavljen u: Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za 1957. godinu, knjiga 64.