Književna baština u hrvatskim muzejima i ustanovama
U svijetu muzeja književna baština predmet je bavljenja memorijalnih ili biografskih muzeja književnika. Uz desetak takvih posebnih muzeja, koji obrađuju i prikazuju život i rad književnika, u Hrvatskoj postoji i nekoliko muzejskih zbirki i spomen-soba izloženih u stalnim muzejskim postavima. No, književna baština pohranjena je i u drugim različitim vrstama muzeja i zbirki, kao i u različitim baštinskim ustanovama među kojima su Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatski državni arhiv te drugi veći ili manji arhivi, knjižnice, centri za kulturu, instituti i dr.
Cilj je ovog portala popisati i povezati sve takve muzeje i ustanove koje posjeduju pojedine predmete ili cjelovite zbirke i ostavštine književnika.
"Koja je pjesma kao ona kad se dvije ruke stisnu?" (A. B. Šimić)
Struktura podataka
Književnik
- Ime jednog književnika može upućivati na jedan odnosno na više muzeja u kojima se čuva njegova književna baština.
- Navedeni su samo osnovni biografski podatci o književniku: ime, prezime, pseudonim, mjesto i godina rođenja, mjesto i godina smrti te kratka biografija.
- Uspostavljene su poveznice na pouzdane i relevantne referentne mrežne izvore specijaliziranih kuća, ponajprije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, ali i na različite zavičajne biografske leksikone.
- Za ilustracije portreta književnika daje se prednost onima pohranjenim u muzejima, pretežno u fototekama i likovnim odjelima u kojima je neki književnik bio tema likovnog djela.
- Ilustrativna građa popraćena je odgovarajućim legendama s nazivom muzeja koji je odobrio njezinu objavu na mrežnoj stranici.
Muzeji
- Prikazuju se nazivi muzeja u kojima je pohranjena baština pojedinih književnika.
- Nazivi muzeja preuzimaju se iz MDC-ova online Registra muzeja, galerija i zbirki u RH (OREG-a).
- Ispisuje se kratak opis muzeja (do 300 riječi).
- Iscrpniji podatci o pojedinome muzeju u kojemu se nalazi književna baština dostupni su izravnom hipervezom s njegova naziva na MDC-ov portal Hrvatski muzeji i zbirke online – muzEJ!
- Ponuđene su i poveznice na druge mrežne izvore o muzeju.
Zbirke
- Književna baština pojedinog književnika ili njezini pojedini primjerci u jednome muzeju mogu biti pohranjeni u jednoj zbirci ili u više različitih zbirki (muzejskih, dokumentacijskih, knjižničnih, arhivskih).
- Nazivi zbirki preuzimaju se iz MDC-ova online Registra muzeja, galerija i zbirki u RH (OREG-a).
- Ispisuje se kratak opis zbirke (do 300 riječi).
- Ponuđene su i poveznice na druge mrežne izvore o zbirkama.
Izabrani muzejski predmeti književne baštine
- Predmeti su predstavljeni metapodatcima: nazivom/naslovom, autorom, vrstom predmeta, razdobljem nastanka, muzejom/imateljem predmeta, nazivom zbirke u kojoj se predmet čuva.
- Pridružen je i kraći opis predmeta te ilustracija s popratnom legendom.
- Ponuđene su i poveznice na druge mrežne izvore o predmetu.
Ustanove
- Književna baština pojedinog književnika ili njezini pojedini primjerci, osim u muzeju, mogu biti pohranjeni u nekoj drugoj ustanovi ili u više različitih ustanova (u knjižnicama, arhivima, HAZU-u, udrugama i sl.).
- Prikazuje se naziv ustanove sa sjedištem (grad/mjesto).
- Ispisuje se kratak opis ustanove.
- Uspostavljene su poveznice na mrežne sadržaje ustanove (izvori).
Izložbe, projekti, publikacije
- Popisani su nazivi izložaba, kataloga, knjiga, tekstova (odabrana bibliografija), projekata, digitalizirane građe i audiovizualnih zapisa povezanih s pojedinim književnim imenima koje su organizirali i priredili muzeji samostalno ili u suradnji sa zastupljenim ustanovama.
- Navodi se naziv muzeja odnosno ustanove i godina.
- Ispisuje se kratak opis (sažetak).
- Pridružene su pristupnice digitalnim sadržajima.
Budućnost projekta
Za elektroničku inačicu Registra književne baštine u muzejima odlučili smo se zbog opsega sakupljene građe, niza poveznica i višemedijskih sadržaja te mogućnosti stalnog osvježavanja i nadopunjavanja novim informacijama.
Perspektivu razvoja Registra književne baštine u muzejima vidimo u uključivanju većeg broja muzeja u projekt čime će se Registar znatno upotpuniti novim podatcima.
Razvoj projekta vidimo i u širenju njegova obuhvata na baštinu hrvatskih književnika u muzejima izvan Hrvatske, čime bi projekt poprimio i međunarodno obilježje.
Registar s nizom poveznica na druge digitalne sadržaje o književnoj baštini u muzejima i drugim baštinskim ustanovama u Republici Hrvatskoj bitno će pridonijeti dodatnoj promidžbi i vidljivosti muzeja, kao i njihovih projekata povezanih s književno-jezičnom baštinom.
Time će se nesumnjivo otvoriti i put k društvenim mrežama na kojima će se sakupljeni podatci moći nadopunjavati, vrednovati, komentirati te upotrebljavati.