O portalu

Književna baština u hrvatskim muzejima i ustanovama

U svijetu muzeja književna baština predmet je bavljenja memorijalnih ili biografskih muzeja književnika. Uz desetak takvih posebnih muzeja, koji obrađuju i prikazuju život i rad književnika, u Hrvatskoj postoji i nekoliko muzejskih zbirki i spomen-soba izloženih u stalnim muzejskim postavima. No, književna baština pohranjena je i u drugim različitim vrstama muzeja i zbirki, kao i u različitim baštinskim ustanovama među kojima su Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatski državni arhiv te drugi veći ili manji arhivi, knjižnice, centri za kulturu, instituti i dr.

Cilj je ovog portala popisati i povezati sve takve muzeje i ustanove koje posjeduju pojedine predmete ili cjelovite zbirke i ostavštine književnika.

"Koja je pjesma kao ona kad se dvije ruke stisnu?" (A. B. Šimić)

Struktura podataka

Književnik

  • Ime jednog književnika može upućivati na jedan odnosno na više muzeja u kojima se čuva njegova književna baština.
  • Navedeni su samo osnovni biografski podatci o književniku: ime, prezime, pseudonim, mjesto i godina rođenja, mjesto i godina smrti te kratka biografija.
  • Uspostavljene su poveznice na pouzdane i relevantne referentne mrežne izvore specijaliziranih kuća, ponajprije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, ali i na različite zavičajne biografske leksikone.
  • Za ilustracije portreta književnika daje se prednost onima pohranjenim u muzejima, pretežno u fototekama i likovnim odjelima u kojima je neki književnik bio tema likovnog djela.
  • Ilustrativna građa popraćena je odgovarajućim legendama s nazivom muzeja koji je odobrio njezinu objavu na mrežnoj stranici.

 Muzeji

  • Prikazuju se nazivi muzeja u kojima je pohranjena baština pojedinih književnika.
  • Nazivi muzeja preuzimaju se iz MDC-ova online Registra muzeja, galerija i zbirki u RH (OREG-a).
  • Ispisuje se kratak opis muzeja (do 300 riječi).
  • Iscrpniji podatci o pojedinome muzeju u kojemu se nalazi književna baština dostupni su izravnom hipervezom s njegova naziva na MDC-ov portal Hrvatski muzeji i zbirke online – muzEJ!
  • Ponuđene su i poveznice na druge mrežne izvore o muzeju.

 Zbirke

  • Književna baština pojedinog književnika ili njezini pojedini primjerci u jednome muzeju mogu biti pohranjeni u jednoj zbirci ili u više različitih zbirki (muzejskih, dokumentacijskih, knjižničnih, arhivskih).
  • Nazivi zbirki preuzimaju se iz MDC-ova online Registra muzeja, galerija i zbirki u RH (OREG-a).
  • Ispisuje se kratak opis zbirke (do 300 riječi).
  • Ponuđene su i poveznice na druge mrežne izvore o zbirkama.

 Izabrani muzejski predmeti književne baštine

  • Predmeti su predstavljeni metapodatcima: nazivom/naslovom, autorom, vrstom predmeta, razdobljem nastanka, muzejom/imateljem predmeta, nazivom zbirke u kojoj se predmet čuva.
  • Pridružen je i kraći opis predmeta te ilustracija s popratnom legendom.
  • Ponuđene su i poveznice na druge mrežne izvore o predmetu.

 Ustanove

  • Književna baština pojedinog književnika ili njezini pojedini primjerci mogu biti pohranjeni u jednoj ustanovi ili u više različitih ustanova (u knjižnicama, arhivima, HAZU-u, udrugama i sl.).
  • Prikazuje se naziv ustanove sa sjedištem (grad/mjesto).
  • Ispisuje se kratak opis ustanove.
  • Uspostavljene su poveznice na mrežne sadržaje ustanove (izvori).

 Popratni podatci / reference

  • Popisani su nazivi izložaba, kataloga, knjiga, tekstova (odabrana bibliografija), projekata, digitalizirane građe i audiovizualnih zapisa povezanih s pojedinim književnim imenima koje su organizirali i priredili muzeji samostalno ili u suradnji sa zastupljenim ustanovama.
  • Navodi se naziv muzeja odnosno ustanove i godina.
  • Ispisuje se kratak opis (sažetak).
  • Pridružene su pristupnice digitalnim sadržajima.

 

Budućnost projekta

Za elektroničku inačicu Registra književne baštine u muzejima odlučili smo se zbog opsega sakupljene građe, niza poveznica i višemedijskih sadržaja te mogućnosti stalnog osvježavanja i nadopunjavanja novim informacijama.

Perspektivu razvoja Registra književne baštine u muzejima vidimo u uključivanju većeg broja muzeja u projekt čime će se Registar znatno upotpuniti novim podatcima.

Razvoj projekta vidimo i u širenju njegova obuhvata na baštinu hrvatskih književnika u muzejima izvan Hrvatske, čime bi projekt poprimio i međunarodno obilježje.

Registar s nizom poveznica na druge digitalne sadržaje o književnoj baštini u muzejima i drugim baštinskim ustanovama u Republici Hrvatskoj bitno će pridonijeti dodatnoj promidžbi i vidljivosti muzeja, kao i njihovih projekata povezanih s književno-jezičnom baštinom.

Time će se nesumnjivo otvoriti i put k društvenim mrežama na kojima će se sakupljeni podatci moći nadopunjavati, vrednovati, komentirati te upotrebljavati.