Desnica, Vladan

Biografija

Desnica, Vladan

(Zadar, 1905. - Zagreb, 1967.)

Književnik i prevoditelj. Vladan je bio erudit, znao je pet jezika, bio je dobro upućen u filozofiju i povijest umjetnosti. Prevodio je s talijanskog, francuskog i ruskog. Godinama se bavio glazbom, školovao je svoj glas i komponirao. U književnosti se povremeno javlja od tridesetih godina 20. st., no od 1950. djeluje kao slobodan pisac i u idućem desetljeću objavljuje najveći dio svog obujmom nevelikog, ali značajnog književnog opusa. Sahranjen je po vlastitoj želji u crkvi Sv. Đurđa u Islamu Grčkom. "Žmirim na mladom proljetnom suncu i osjećam da sad već na životu ne treba tražiti drugog cilja ni dubljeg smisla. Vedar sunčan dan, i kora ljeba, i krpa neba sa šakom zvijezda nad glavom – i ja ne mogu da zamislim veće ni stvarnije sreće: sve želje šute i čula dremlju, a misli imaju prazničko ruho i bijele skrštene ruke." (ulomak iz romana "Proljeća Ivana Galeba")

Izvori
Ilustracije

Muzeji

Kula Stojana Jankovića, Benkovac link

U Kuli Stojana Jankovića već se godinama održavaju i Desničini susreti kao uspomena na Vladana Desnicu, pisca koji je u tom povijesnom zdanju u Ravnim kotarima živio i radio. U kuli svog uskočkog pretka Desnica je napisao i jedan od najboljih hrvatskih romana “Proljeća Ivana Galeba”. Zbirke obitelji Desnica, koja je 1991. iz Kule izmještena izvan ratne zone u Muzej u Benkovac, a od 1995. se čuvala u Muzeju Srpske pravoslavne crkve u Beogradu, vraćena je u RH. Pregovori o povratu započeli su davne 2001. i trajali punih 14 godina. Vraćeni su svi odneseni predmeti: slike na dasci, ulja na platnu, grafike, fotografije, razglednice, zemljopisne karte, katastarski planovi, skulpture, obiteljska arhiva i osobne stvari Vladana Desnice, knjige te djela umjetničkog obrta. Svi predmeti su u dobrom stanju, a neki su tijekom boravka u RS i restaurirani. Arhiv Vladana Desnice se sastoji od književnog opusa (objavljeni i neobjavljeni rukopisi, prevodilački rad i muzičko stvaralaštvo) i privatnog dijela (opsežna korespondencija, osobni dokumenti). Iz sredine 20. st. je zbirka crteža portreta Vladana Desnice koje su radili istaknuti umjetnici kao Jerolim Miše, Čedo Prica, Dalibor Parač, Fedor Vaić, Miljenko Stančić, Marika Šafran i drugi

Predmeti

Vladan Desnica s djedom Vladimirom Desnicom i sestrom Natašom, oko 1914. Autor: Valentino Ceregato, Zadar fotografija

Arhiv Vladana Desnice (dokumenti), unutar Arhivske građe Kule Jankovića

Ilustracije

Vladan Desnica, 1920-ih Autor: Nepoznati autor fotografija

Arhiv Vladana Desnice (dokumenti), unutar Arhivske građe Kule Jankovića

Ilustracije

Vladan Desnica sa sestrom Natašom, 1930-te Autor: Nepoznati autor fotografija

Arhiv Vladana Desnice (dokumenti), unutar Arhivske građe Kule Jankovića

Ilustracije

Vladan Desnica sa šeširom, 1950-te Autor: Nepoznati autor fotografija

Arhiv Vladana Desnice (dokumenti), unutar Arhivske građe Kule Jankovića

Ilustracije

Vladan Desnica sa suprugom Ksenijom, 1934. Autor: Nepoznati autor fotografija

Arhiv Vladana Desnice (dokumenti), unutar Arhivske građe Kule Jankovića

Ilustracije

Vladan sa društvom u perivoju Kule Jankovića, 1962. Autor: Brkan fotografija

Arhiv Vladana Desnice (dokumenti), unutar Arhivske građe Kule Jankovića. Fotografija je nastala u perivoju Kule Jankovića; za „kamenim stolom na početku vrtla“

Ilustracije

Vladan Desnica, 1958. Autor: Vaić, Fedor crtež tušem i perom

Arhiv Vladana Desnice, Zbirka Vladan Desnica u očima umjetnika

Ilustracije

Vladan Desnica, 1964. Autor: Miše, Jerolim crtež olovkom

Arhiv Vladana Desnice, Zbirka Vladan Desnica u očima umjetnika

Ilustracije

Popratni podaci

Baština dvora Jankovića Katalog

Katalog izložbe održane tijekom 2006. godine u Konaku kneza Miloša autora Milorada Savića, povjesničara umjetnosti. Katalog donosi uvodne tekstove o povijesti Kule i obitelji Janković i Desnica te kataloški popis 304 izloška. Tekst je bogato ilustriran reprodukcijama izložaka u boji.

Dani Kule Stojana Jankovića : zajednička baština u praksi Odabrana bibliografija

„Dani Kule“ su kulturna manifestacija koja se koncem srpnja održava u Kuli Stojana Jankovića u Islamu Grčkom.

Babić, Darko. Muzeološka studija o mogućnostima prezentacije baštine Kule Stojana Jankovića Odabrana bibliografija

http://kula-jankovica.unizg.hr/files/file/Filozofski-fakultet/Muzeoloska-studija/Filozofski-fakultet_Muzeoloska-studija-o-mogucnostima-prezentacije-bastine-Kule-Stojana-Jankovica_FFZG.pdf Zadatak: Izrada muzeološke studije za sklop Kule Stojana Jankovića uzimajući u obzir i razvojne potrebe projiciranog Međunarodnog Sveučilišnog Centra (MSC) Sveučilišta u Zagrebu u Kuli Stojana Jankovića u Islamu Grčkom. Muzeološka studija autorski je rad stručnjaka za baštinu koji na osnovu poznatih, dostavljenih i samostalno prikupljenih podataka, predlaže način funkcioniranja institucije i oblike muzeološke interpretacije i prezentacije. Za potrebe sklopa Kule Stojana Jankovića i okolnih prostora na preliminarnoj razini identificirana su tri podzadatka: a) mikroregija ‐ interpretacija gornjih Ravnih kotara; b) Kula ‐ uspostava interpretacijskog centra; c) memorijalni prostori u Kuli. Svi navedeni segmenti trebaju sinergijski djelovati u zadanom prostoru. Cilj: Završna muzeološka studija postati  će temeljna podloga za osnivanje budućeg muzeja u prostorima Kule, predložiti i objasniti način njegovog funkcioniranja (uključujući ograničenja), te opisati metode i forme interpretacije i komunikacije vrijednosti baštine Kule Stojana Jankovića i okolnih prostora

Vladan Desnica i ‘Desničini susreti’ Izložba

Izložba predstavlja dosada najveći izbor dokumentarnog materijala iz piščeve ostavštine, koja ga prezentira u nekoliko tematskih cjelina, s komentarima i raznovrsnim marginalijama te opsežnim slikovnim materijalom. Pored tematskih cjelina koje se izravno odnose na Vladana Desnicu, pripremljene su i tematske cjeline u vezi s obnovom kulturnog dobra Kula Stojana Jankovića u Islamu Grčkom, "Desničinim susretima" i projektom Međunarodnoga sveučilišnog centra u Kuli.

Kula Jankovića: spomenik kulture, pokretač održivog razvoja Ravnih kotara link Projekt

Projekt „Kula Jankovića: spomenik kulture, pokretač održivog razvoja Ravnih kotara“provodi Sveučilište u Zagrebu u suradnji sa partnerskim organizacijama, a financiran je sredstvima Europske unije. Glavni ciljevi ovog projekta su: - Revalorizacija kulturne baštine Kule Jankovića i poticanje procesa transfera znanja - Korištenje kulturne baštine za pomirenje i mirotvorne svrhe - Korištenje kulturne baštine za društveno-ekonomski razvoj regije