Vraz, Stanko

Ilir iz Štajera; Jakob Rešetar s Cerovca; Nenad Bezimenović

Biografija

Vraz, Stanko Ilir iz Štajera; Jakob Rešetar s Cerovca; Nenad Bezimenović

(Cerovec, Slovenija, 1810. - Zagreb, 1851.)

Pjesnik, kritičar, prevoditelj i istaknuti ilirac. Rođen je u slovenskom Cerovcu pod imenom Jakob Frass, a ime je promijenio 1836. godine kao vatreni pristaša narodnog preporoda i ilirskog pokreta. Ranu poeziju pisao je na slovenskom jeziku, a 1833. godine prvi puta posjećuje Zagreb i upoznaje Ljudevita Gaja. Oduševio se ilirskim pokretom te piše za Danicu potpisujući se kao Ilir iz Štajera. Od 1837. pisao je isključivo na hrvatskom jeziku, a potkraj 1838. trajno se nastanio u Zagrebu te postao prvim hrvatskim profesionalnim književnikom. Uz Petra Preradovića i Ivana Mažuranića smatra se najvažnijim pjesnikom hrvatskog romantizma.

Izvori

Muzeji

Hrvatski povijesni muzej, Zagreb link

Hrvatski povijesni muzej jedan je od sljednika Narodnog muzeja, otvorenoga za javnost u Zagrebu 1846. g. Pod tim je nazivom pravno utemeljen 1991. g. kao nacionalni muzej hrvatske povijesti od srednjega vijeka do danas objedinjavanjem Povijesnog muzeja Hrvatske i Muzeja revolucije naroda Hrvatske. Smješten je u baroknoj palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, u povijesnoj jezgri Zagreba, na Gornjem gradu. Unutrašnjost palače gotovo se nije mijenjala od 1870-ih godina.

Samoborski muzej, Samobor link

Samoborski muzej osnovali su 1949. g. Ivica Sudnik (od 1925. g. sakupljač građe za Muzej, njegov najveći donator i ravnatelj od 1948. do 1981.) i dr. Stjepan Orešković (povjesničar, pjesnik i prevoditelj). Za vrijeme Hrvatskoga narodnog preporoda u zgradi Muzeja okupljaju se najpoznatiji ljudi toga vremena – osim Livadića koji tu živi, dolaze Ljudevit Gaj, Stanko Vraz i mnogi drugi. Iz tog doba sačuvane su Livadićeve skladbe, njegov klavir, Vrazove „Đulabije“ posvećene Julijani Cantilly i dr.

Zbirke

Umjetnička zbirka Samoborski muzej, Samobor

Predmeti

Stanko Vraz, portret, list iz djela "Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća" Milana Grlovića, 1898. - 1900. Autor: Kovačević, Stjepan grafika

Izvor: Martina Brekovac Pisk: Portreti u Zbirci grafika Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatski povijesni muzej, 2008.

Julijana Cantilly Engler (1812 - 1842), pjesnički ideal Stanka Vraza, nećakinja Ljudevita Gaja, oko 1832. Autor: Mihael Stroy portret

Julijana Cantilly Engler (1812 - 1842), oko 1840. Autor: Wachtel portret

pjesnički ideal Stanka Vraza, nećakinja Ljudevita Gaja

Nadgrobni spomenik Julijane Cantilly Engler, 1910. Autor: Ivanščak, Ferdo nadgrobni spomenici

Ilustracije

Djulabije, 1840 Autor: Vraz, Stanko knjiga

Stanko Vraz, oko 1848. Autor: Nepoznati autor fotografija

Izvor: Ilirski pokret i Karlovac (1986.)

Ustanove

Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU, Zagreb

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb

Velik dio bogate rukopisne ostavštine Stanka Vraza, u kojoj su i najpoznatija djela Đulabije, Glase iz dubrave žeravinske i Gusle i tamburu, čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Godine 2010., u povodu 200. obljetnice Vrazova rođenja, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je postavljena velika izložba Stanko Vraz u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, uz koju je objavljen i prigodni katalog.

Popratni podaci

Stanko Vraz: Izabrane pjesme Digitalizirana građa

Stanko Vraz: Glasi iz dubrave Žeravinske - Povjestice link Digitalizirana građa

Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1841.

Stanko Vraz u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu povodom 200. godišnjice rođenja hrvatskog književnika Katalog

Ilirski pokret i Karlovac Katalog

Katalog izložbe održane u Galeriji "Vjekoslav Karas", 3.9. - 28.9. 1986.

Zbornik o Stanku Vrazu, hrvatskom pjesniku i književnom kritičaru Odabrana bibliografija

Zbornik o Stanku Vrazu objedinjuje znanstvene i stručne radove čije su skraćene verzije pročitane na Znanstvenom skupu o Stanku Vrazu održanom u Samoboru 5. studenoga 2010. Skup je organiziran u povodu 200. obljetnice rođenja ovog velikog ljubavnog pjesnika hrvatske preporodne književnosti i tek jednog u nizu glasovitih književnika koji su svoje stvaralaštvo i život dijelom vezali uz pitoreskni samoborski kraj.