Lopašić, Radoslav

Biografija

Lopašić, Radoslav

(Karlovac, 1835. - Zagreb, 1893.)

Pisao je povijesne studije, prikupljao stare isprave i arheološke predmete, te je objavljivao monografije o pojedinim gradovima. Neki njegovi radovi, kao Bihać i Bihaćka krajina: mjestopisne i poviestne crtice (1890) i Oko Kupe i Korane: mjestopisne i poviestne crtice (1895), i danas su nezamjenljivi u istraživanju povijesti tih područja.

Izvori

Muzeji

Zavičajni muzej Ozalj, Ozalj link

u ona davna vremena gospodari ovog grada i proslavljeni junaci načas bi znali staviti svoje mačeve u korice i latiti se pera. Prema zabilješci Pavla Rittera Vitezovića, upravo u Ozlju, zacijelo u nekoj dvorani „Palasa“, Petar Zrinski spjevao je parafrazirani prijevod s mađarskog na hrvatski jezik „Adrianskog mora sirena“, a pouzdano se zna da je Katarina Zrinska pisala svoj „Putni tovaruš“, upravo ovdje, kod kuće, u Ozlju. Vjerojatno je u sjeni mirisnog jasmina ili ruža ozaljskog perivoja i Fran Krsto Frankopan napisao po koju lirsku pjesmicu za svoju zbirku „Gartlic za čas kratiti“. Muzej u Ozlju jedan je od malobrojnih muzeja koji pokriva široku povijest obitelji Frankopan i Zrinski i njihovu kulturnu djelatnost poznatu kao Ozaljski kulturni krug. Frankopani su podržavali uporabu glagoljice, Nikola i Petar Zrinski, pak, bili su mecene i pjesnici, kolekcionari knjiga. Petar Zrinski stvorio je jezgru književnog kruga, čiji se izraz temeljio na osnovama jezika ozaljskoga kraja, odnosno na spoju primorske čakavštine, kajkavštine i štokavštine. Ozalj je mjesto gdje su Juraj Ratkay Velikotaborski i Franjo Glavinić svoja djela posvetili Nikoli i Petru Zrinskom, a tu je djelovao i prior pavlinskog samostana na Sveticama i leksikograf Ivan Belostenec, koji je svojim enciklopedijskim rječnikom Gazophylacium postavio osnovu za mogući zajednički trodijalekatni književni jezik.

Popratni podaci

Radovanlija Mileusnić, Snježana. U potrazi za književnom baštinom u hrvatskim muzejima link Odabrana bibliografija

Tekst donosi rezultate anketnoga istraživanja "Književna baština u hrvatskim muzejima, galerijama i zbirkama" 2006. godine. Objavljen u časopisu "Muzeologija", 43/44

Pavišić, Ivančica. Muzejski povjerenici i istraživači te njihov doprinos prošlosti Like Knjiga

Povijest muzeološkog sabiranja i istraživanja kao doprinos prošlosti Like. Opis života i djelovanja muzejskih povjerenika (B. Budisavljević, M. Oklobdžija, m. Marković, M. Kolak, M. Žagrović, J. Vukelić, I. Devčić...) i istraživača (M. Sabljar, F. J. Fras, Š. Ljubić, R. Lopašić, M. Kišpatić...).

Lopašić, Radoslav. Oko Kupe i Korane : mjestopisne i povjestne crtice Knjiga

Pretisak izdanja iz 1895.g. (Naklada Matice hrvatske, tisak Karla Albrechta). Knjiga je dostupna u knjižnici MDC-a.