Zrinski, Petar

Biografija

Zrinski, Petar

(Vrbovec, 1621 - Bečko Novo Mesto, 1671)

Hrvatski ban. Bavio se književnim radom, napisao prepjev Nikolinih pjesama (pisane na madžarskom) i objavio ga u 1660. u Veneciji pod naslovom Adrianskoga mora sirena. Pritom je napisao stotinjak vlastitih strofa u kojima je iskazao neprijateljstvo prema Nijemcima, s kojima je bio u dugotrajnoj zavadi na vojnokrajiškom području, pa tako njegov hrvatski prepjev, za razliku od madžarskoga izvornika, u svojem sadržaju nosi izrazito hrvatsko obilježje.

Izvori

Muzeji

Hrvatski povijesni muzej, Zagreb link

Hrvatski povijesni muzej jedan je od sljednika Narodnog muzeja, otvorenoga za javnost u Zagrebu 1846. g. Pod tim je nazivom pravno utemeljen 1991. g. kao nacionalni muzej hrvatske povijesti od srednjega vijeka do danas objedinjavanjem Povijesnog muzeja Hrvatske i Muzeja revolucije naroda Hrvatske. Smješten je u baroknoj palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, u povijesnoj jezgri Zagreba, na Gornjem gradu. Unutrašnjost palače gotovo se nije mijenjala od 1870-ih godina.

Zavičajni muzej Ozalj, Ozalj link

u ona davna vremena gospodari ovog grada i proslavljeni junaci načas bi znali staviti svoje mačeve u korice i latiti se pera. Prema zabilješci Pavla Rittera Vitezovića, upravo u Ozlju, zacijelo u nekoj dvorani „Palasa“, Petar Zrinski spjevao je parafrazirani prijevod s mađarskog na hrvatski jezik „Adrianskog mora sirena“, a pouzdano se zna da je Katarina Zrinska pisala svoj „Putni tovaruš“, upravo ovdje, kod kuće, u Ozlju. Vjerojatno je u sjeni mirisnog jasmina ili ruža ozaljskog perivoja i Fran Krsto Frankopan napisao po koju lirsku pjesmicu za svoju zbirku „Gartlic za čas kratiti“. Muzej u Ozlju jedan je od malobrojnih muzeja koji pokriva široku povijest obitelji Frankopan i Zrinski i njihovu kulturnu djelatnost poznatu kao Ozaljski kulturni krug. Frankopani su podržavali uporabu glagoljice, Nikola i Petar Zrinski, pak, bili su mecene i pjesnici, kolekcionari knjiga. Petar Zrinski stvorio je jezgru književnog kruga, čiji se izraz temeljio na osnovama jezika ozaljskoga kraja, odnosno na spoju primorske čakavštine, kajkavštine i štokavštine. Ozalj je mjesto gdje su Juraj Ratkay Velikotaborski i Franjo Glavinić svoja djela posvetili Nikoli i Petru Zrinskom, a tu je djelovao i prior pavlinskog samostana na Sveticama i leksikograf Ivan Belostenec, koji je svojim enciklopedijskim rječnikom Gazophylacium postavio osnovu za mogući zajednički trodijalekatni književni jezik.

Muzej Međimurja Čakovec, Čakovec link

U stalnom postavu Muzeja posebice je obrađeno gospodstvo obitelji Zrinski u Međimurju, jedne od najznačajnijih hrvatskih plemićkih obitelji. Dio ostavštine prije smrti Joža Horvat darovao je Muzeju Međimurja Čakovec te je oformljena Memorijalna zbirka Josip Joža Horvat, a većina je predmeta u Zbirku pristigla posthumno. Zbirka je prezentirana javnosti izložbom Joža Horvat: Život pod jedrima (2014.) uoči njegovog dana rođenja.

Zbirke

Diplomatička zbirka Muzej Međimurja Čakovec, Čakovec

Predmeti

Portret Petra Zrinskog Autor: nepoznat grafika

9 portreta Petra Zrinskog u Zbirci grafika, Hrvatski povijesni muzej. Izvor: Martina Brekovac Pisk: Portreti u Zbirci grafika Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatski povijesni muzej, 2008.

Povelja braće Nikole i Petra Zrinskog kojom potvrđuju privilegij trgovišta Čakovec, 29.5.1638. Autor: Zrinski, Nikola; Zrinski, Petar povelja

Ilustracije

Pismo grofa Petra Zrinskog kojim uređuje prava i obaveze glavnog komornika u čakovečkom dvoru, 2.3.1638. Autor: Zrinski, Petar pismo

Ilustracije

Ustanove

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb

Popratni podaci

Portreti u Zbirci grafika Hrvatskog povijesnog muzeja Katalog

Radovanlija Mileusnić, Snježana. U potrazi za književnom baštinom u hrvatskim muzejima link Odabrana bibliografija

Tekst donosi rezultate anketnoga istraživanja "Književna baština u hrvatskim muzejima, galerijama i zbirkama" 2006. godine. Objavljen u časopisu "Muzeologija", 43/44

Zrinski u Međimurju (1546 - 1691) Katalog

Muzejski vodič autora Vladimira Kalšana kroz Povijesni odjel Muzeja

Putovima Zrinskih link Projekt

EU projekt Putovi Zrinskih temelji se na prekograničnoj suradnji Mađarske i Hrvatske, odnosno partnera iz Sigetvára i Međimurja, koji njeguju tradiciju obitelji Zrinski. Projektom se nastoji etablirati Međimurje i Szigetvár kao turističke destinacije za domaće i međunarodno tržište. Tradicija, povijest, mjesta i spomenici povezani s obitelji Zrinski smatraju se važnim za razvoj turizma obje regije. Članovi obitelji Zrinski bili su redom političari, diplomati, hrvatski banovi, ratnici, gospodarstvenici, pjesnici te zagovaratelji ideje suvereniteta Hrvatskog-ugarskog kraljevstva, a Nikola IV. (1508. – 1566.) i Nikola VII. (1620. – 1664.) bili su europski poznate osobe. Glavna je svrha projekta izrada tematskih putova kroz koje će se moći istraživati povijest obitelji Zrinski na području dviju regija, prezentirati sadržaj posjetiteljima kroz uporabu visokih tehnologija na glavnim info točkama projekta te obilaziti područja uključena u tematski put.