Preradović, Petar

Biografija

Preradović, Petar

(Grabrovnica kraj Bjelovara, 1818. - Fahrafeld, Austrija, 1872.)

Književnik. Književni je rad započeo kao njemački pjesnik, no pod utjecajem I. Kukuljevića, oko 1844. propjevao je na hrvatskome jeziku. Obogativši domaće pjesništvo nizom žanrova i oblika, Preradović je bio izrazito cijenjen pjesnik u svoje doba. Cijelo 19. st., uz I. Mažuranića i S. Vraza, bio je neprijeporno središte hrvatskoga književnoga kanona, sa statusom nacionalnog barda. U 20. st. javili su se i kritičniji sudovi o njegovu djelu, ali se i danas ubraja u najznačajnije pjesnike hrvatskog romantizma.

Izvori
Ilustracije

Muzeji

Hrvatski povijesni muzej, Zagreb link

Hrvatski povijesni muzej jedan je od sljednika Narodnog muzeja, otvorenoga za javnost u Zagrebu 1846. g. Pod tim je nazivom pravno utemeljen 1991. g. kao nacionalni muzej hrvatske povijesti od srednjega vijeka do danas objedinjavanjem Povijesnog muzeja Hrvatske i Muzeja revolucije naroda Hrvatske. Smješten je u baroknoj palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, u povijesnoj jezgri Zagreba, na Gornjem gradu. Unutrašnjost palače gotovo se nije mijenjala od 1870-ih godina.

Muzej Petra Preradovića, Pitomača link

Muzej je smješten u pjesnikovoj rodnoj kući, izgrađenoj u 18. st. Obnovljena je 1968. g., u povodu 150. obljetnice pjesnikova rođenja i tada je u njoj uređen muzejski postav. Izloženo je nekoliko originala i stotinjak preslika Preradovićevih rukopisa, tekstova objavljenih u knjigama, časopisima, novinama i zbornicima, njegovih pisama i dokumenata o radu, te reprodukcije fotografija, crteža i portreta pjesnika, obitelji i prijatelja (čiji se originali nalaze u različitim kulturnim institucijama u Hrvatskoj). Izbor građe, kronologija života i rada P. Preradovića i katalog muzeja djelo je Vide Flaker, tada asistentice Instituta za književnost i teatrologiju JAZU i Dragutina Tadijanovića, direktora Instituta, a likovno uređenje i postav muzeja izradio je akademski slikar Edo Kovačević. U 2018. godini obilježava se 200 godina od pjesnikova rođenja i tim povodom će Općina Pitomača obnoviti rodnu kuću Petra Preradovića u Grabrovnici te u njoj uspostaviti suvremeni interpretacijski centar o njegovu životu i djelu.

Ilustracije

Muzej grada Koprivnice, Koprivnica link

Fundus Muzeja grada Koprivnice ima preko 20 000 predmeta u svojim zbirkama i fondovima. Veliki dio građe je prikupio dr. Leander Brozović (1897. - 1962.), osnivač Muzeja. U stalnom postavu Muzeja izložena je Zbirka književnika Ante Neimarevića. U stalnom postavu je izložen i zidni sat Antuna Nemčića. Zaslugom dr. Leandera Brozovića, nedugo iza 2. svjetskog rata, sakupljena je Miškinina ostavština. U muzejskoj se knjižnici izdvajaju Zbirka starih i vrijednih knjiga među kojima su i knjige Mihovila Pavleka Miškina te Caprociensia - zbirka knjiga i novina tiskanih u Koprivnici.

Gradski muzej Bjelovar, Bjelovar link

U Zbirci zavičajnih pisaca čuvaju se rukopisne ostavštine istaknutih hrvatskih književnika rođenih na bjelovarskom području: Ivana Trnskog, Đure Sudete, Željka Sabola, Krste Špoljara i drugih.

Zbirke

Biografska zbirka Muzej Petra Preradovića, Pitomača

Zbirka predmeta iz svakodnevnog života Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

Hrvatski povijesni muzej posjeduje Zbirku predmeta iz svakodnevnog životu koju čini 4000 uporabnih predmeta koji su posredno ili neposredno vezani uz djelovanje društvenih i političkih elita 19. i 20. stoljeća te koji svojom namjenom i simbolikom svjedoče o značajnim događajima iz hrvatske prošlosti. Prema pripadnosti određenoj osobi ili obitelji po brojnosti se ističu ostavštine obitelji bana Josipa Jelačića i bana Ivana Mažuranića, dok je nešto manje predmeta vezano uz osobe i plemićke obitelji koje su obilježile politički, kulturni i gospodarski život Hrvatske u 19. i početkom 20. stoljeća poput preporoditelja Ljudevita Gaja, biskupa Josipa Jurja Strossmayera i drugih.

Predmeti

Petar Preradović, portret, list iz djela "Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća" Milana Grlovića, 1898. - 1900. Autor: Kovačević, Stjepan grafika

Portret Petra Preradovića, 1870. Autor: Weger, August grafika

Petar Preradović, portret, 1860. Autor: litografirao Josip Bauer grafika

Album fotografija sa najvažnijim momentima od početka obnove rodne kuće Petra Preradovića Autor: Nepoznati autor fotografija, album fotografija

Ilustracije

Lovor vijenac "Rodni kraj Petru Preradoviću svome prvomu sinu" prigodom podignuća spomenika u Zagrebu, 1895. Autor: neutvrđeni autor lovor vijenac

HPM-PMH-1190 (podatke dostavila Andreja Smetko, 23.4.2015.)

Ilustracije

Preradovićevo pismo majci iz Bečkog Novog Mjesta, 1831. Autor: Preradović, Petar pismo

Jedan od rijetkih originalnih predmeta u Muzeju Petra Preradovića je pismo koje je Preradović, još kao kadet poslao majci iz Bečkog Novog Mjesta 18. travnja 1831. godine. Pismo je na njemačkom jeziku. Dio pisma u prijevodu na hrvatski glasi: "Najdraža majko, 5 novčića koje ste mi u pretposljednjem pismu poslali već sam potrošio i zato molim ako je moguće da mi opet nekoliko pošaljete. Ja sam zdrav i vrlo marljiv da bih vas time obradovao."

Ilustracije

Petar Preradović, poslije 1874. Autor: Standl, Ivan fotografija

GMB-20154 (Podatke dostavila Antonija Ravenšćak)

Petar Preradović, 1866. - 1872. Autor: Doby, E. grafika

GMB-145

Zapovjedna zgrada u Bjelovaru iz 1791. godine, 1834. Autor: Roichevich, Thomas nacrt

Zgrada vojarne Marije Terezije, poslije Velika vojarna, pa Preradovićeva kasarna, izgrađena je do 1772. g. kao “Commando Haus” za potrebe križevačke graničarske pukovnije. Navodno se tu nalazio vojnički zavod koji je 1830. godine polazio Petar Preradović. (Podatke dostavila Antonija Ravenšćak) GMB-20153

Svečana proslava 150-godišnjice rođenja hrvatskog pjesnika Petra Preradovića, 1968. Autor: Skupština općine Bjelovar; NIŠP "Prosvjeta" Bjelovar plakat

GMB-16815

Slijepac Marko, oko 1900. Autor: Zajc, Ivan; Preradović, Petar partitura za muški zbor, notna građa

GMB-18849

Pozdrav domovini, oko 1960. Autor: Preradović, Petar notna građa, partitura za zbor

Skladatelj Vilko Novak, autor stihova Petar Preradović, izdavač nije naveden. GMB-18684 (Podatke dostavila Antonija Ravenšćak)

Ustanove

Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU, Zagreb

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb

U Zbirci rukopisa nalaze se Preradovićeva pisma (186 kom.) i ostali rukopisi, bilo kao izvorni, bilo kao cjeloviti autografi, prijepisi od Dušana Preradovića, ili kao tiskopisi s vlastoručnim Preradovićevim zabilješkama. Izvor: Hrvatski narodni preporod, Povijesni muzej Hrvatske et al., 1985.

Narodna knjižnica "Petar Preradović", Bjelovar

Hrvatski državni arhiv, Zagreb

Popratni podaci

Digitalna zbirka o Petru Preradoviću link Odabrana bibliografija

Tekst Tatjane Kreštan i Zorke Renić u časopisu "Muzeologija" 43/44

Preradovićev muzej Odabrana bibliografija

Katalog stalnoga postava.

Petar Preradović link Digitalizirana građa

Begović, Branko. Petar Preradović - veliki hrvatski pjesnik link Odabrana bibliografija

Tekst Branka Begovića u povodu 130. godišnjice smrti u časopisu "Podravski zbornik" sv. 28(2002.), str. 121-132.

Znameniti.hr link Digitalizirana građa

Tematski portal Znameniti.hr omogućava pretraživanje i pristup digitaliziranim djelima velikana hrvatske kulture, znanosti, umjetnosti i javnog života te radovima o njihovu opusu iz pera drugih autora. Na portalu je dostupna tekstovna, slikovna, zvučna i videograđa koja je izvorno smještena u digitalnim zbirkama/repozitorijima hrvatskih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova.