Krleža, Miroslav

Biografija

Krleža, Miroslav

(Zagreb, 1893 - Zagreb, 1981)

Književnik i leksikograf. Autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti XX. st. i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskog društva, što je njegov opus učinilo jednom od središnjih odrednica u izgradnji moderne Hrvatske. Afirmira hrvatske i južnoslavenske prinose europskoj kulturi organiziranjem izložbe srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije u Parizu 1950 (autor teksta u katalogu) te suradnjom u katalogu izložbe Zlato i srebro Zadra (Zagreb 1951). Njegov je društveni, urednički i leksikografski rad u hrvatskoj kulturi nezaobilazan, dok se vrhunskim ostvarenjima u svim književnim vrstama upisao u red u svjetskim razmjerima iznimno rijetkih figura koje u svojim kulturama zauzimaju središnje mjesto.

Izvori
Ilustracije

Muzeji

Gliptoteka HAZU, Zagreb link

U fundusu se nalazi više od 13 000 predmeta, među kojima i portreti poznatih hrvatskih književnika. U zbirci hrvatskog kiparstva nalaze se skulpture Vanje Radauša, Vojina Bakića i drugih koje prikazuju poznate književnike poput Antuna Gustava Matoša, Ivana Gorana Kovačića, Janka Polića Kamova itd.

Muzej grada Zagreba - Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže, Zagreb link

Dom Miroslava Krleže obuhvaća dio ostavštine Miroslava Krleže: stilski namještaj, slike, skulpture, predmete umjetničkog obrta, fotografije, oko 4 300 knjiga i časopisa te ostali inventar stana u kojemu su Miroslav i Bela Krleža živjeli od 1952. g. do smrti. U stanu su brojne umjetnine čiji su autori P. Dobrović, I. Lacković-Croata, M. Berber, S. Aralica, N. Reiser, C. Dujšin-Ribar, J. Miše, A. Augustinčić i dr. Među njima su i portreti Bele i Miroslava Krleže. Ugrađeni drveni ormari u hodniku pretvoreni su u vitrine putem kojih se može zaviriti u privatni i javni život Miroslava i Bele Krleža. U njima su osobne stvari, dokumenti, odlikovanja, pisma, nakit...

Ilustracije

Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka link

Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u Rijeci osnovan je 1948. godine, a nalazi se u historicističkoj zgradi u samom centru grada Rijeke. Iznimno bogat fundus muzeja nema izložbeni prostor za stalni postav, ali muzej često priređuje kontekstualne izložbe iz zbirki te organizira izložbe i manifestacije različitih umjetničkih izričaja. Muzej posjeduje djela s književnim motivima kao i portrete književnika kao što su Ivan Goran Kovačić, Vladimir Lunaček i Dobriša Cesarić. Ističe se i grafička mapa koju su za prvo izdanje "Jame" Ivana Gorana Kovačića izradili Zlatko Prica i Edo Murtić.

Galerija Sikirica, Sinj link

Galerija Sikirica prikuplja radove Stipe Sikirice te trenutno raspolaže vrijednim fundusom skulptura. Među njima su i brojni portreti književnika.

Memorijalna zbirka Jozo Kljaković, Zagreb link

Memorijalna zbirka akademskog slikara Joze Kljakovića (1889. - 1969.) nalazi se u njegovoj obiteljskoj kući na Rokovu perivoju u Zagrebu. U stalnom postavu predstavljena su ulja na platnu, crteži i skice, uz posebnu izložbu ilustracija za knjigu Ivana Mažuranića Smrt Smail-age Čengijića (Književni jug, Zagreb, 1922.). Manji ambijentalni dio opremljen je namještajem, skulpturama umjetnikovih prijatelja, obiteljskim fotografijama i knjigama s posvetama prijatelja.

Moderna galerija, Zagreb link

Fundus Moderne galerije danas broji gotovo 10 000 umjetnina: slika, skulptura, crteža i grafika, plaketa i medalja te fotografija i novomedijskih radova. Od toga je u stalnom postavu izložen reprezentativni izbor od 726 djela hrvatske likovne umjetnosti, nastalih u razdoblju između 1835. i 2010. g. Taj izbor, koji bilježi zbivanja na hrvatskoj umjetničkoj sceni od pojave modernoga građanstva do prvog desetljeća 21. st.

Predmeti

Miroslav Krleža Autor: Sikirica, Stipe skulptura

Ilustracije

Portret Miroslava Krleže Autor: Kljaković, Jozo crtež

Olovka na papiru. Izvor: U znaku Heliodore (2015.), str. 6.

Portret Miroslava Krleže, 1918. Autor: Babić, Ljubo slika, portret

Ilustracija preuzeta sa: www.moderna-galerija.hr/6-festival-miroslav-krleza-ljubo-babic-miroslav-krleza-dijalozi/ (27.12.2017.)

Ilustracije

Krleža, oko 1930. Autor: Dobrović, Petar ulje na platnu

Ilustracije

Miroslav Krleža, 1969. Autor: Augustinčić, Antun skulptura, bronca

Portret Miroslava Krleže, 1993. Autor: Kauzlarić Atač, Zlatko pastel, papir

Ilustracije

Portret Miroslava Krleže, 1966. Autor: Sabolić, Ivan skulptura, bronca

Izvor: Od I. Gundulića do M. Krleže : portreti poznatih hrvatskih književnika iz fundusa Gliptoteke HAZU, 15. travnja - 15. svibnja 1999.

Bela Krleža kao barunica Castelli, 1951. Autor: Reiser, N. ulje na platnu

Ilustracije

Ilustracija za Balade Petrice Kerempuha, 1970. Autor: Balabanić, Z. pastel na kartonu

Ilustracije

Barokni tabernakl, 18. st. Autor: Nepoznati autor namještaj

Iz stalnog postava Muzeja. (podatke dostavila Vesna Vrabec)

Ilustracije

Ormar, druga pol. 18. st. Autor: Nepoznati autor ormar, namještaj

Iz stalnog postava Muzeja. (podatke dostavila Vesna Vrabec)

Ilustracije

Portret oca Miroslava Krleže, 1927. Autor: Miše, Jerolim olovka na papiru

Ilustracije

Ustanove

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice čuva se cjelokupna Krležina književna ostavština, a brojni prijevodi njegovih književnih tekstova čuvaju se u Zbirci inozemne Croatice. Krležin nasljednik Krešimir Vranešić darovao ju je NSK 2001.god. Na 20.obljetnicu Krležine smrti sanduci su otpečačeni i 2002. pristupilo se obradi ostavštine.

Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU, Zagreb

Popratni podaci

Nagrada Fonda „Miroslav Krleža“ (1986 - ) link Projekt

Miroslav Krleža i hrvatska likovna umjetnost Katalog

Galerija Schira, Zagreb, 12.2. - 1.3. 1982. Predgovor Igora Zidića

Multimedijalna izložba "Miroslav Krleža (1893.-1981.-2013.)" povodom 120. godina Krležinog rođenda link Izložba

Multimedijalna izložba "Miroslav Krleža (1893.-1981.-2013.)", priređena povodom 120. obljetnice Krležinog rođenja, otvorena do kraja 2013. godine u prostoru Knjižnice. Autori izložbe su akademik Krešimir Nemec te član suradnik Akademije dr. Tomislav Sabljak, dok je autor likovnog postava izložbe arhitekt mr. Mario Beusan.

30 godina s Krležom bez Krleže link Katalog

Virtualna izložba o Miroslavu Krleži

Od I. Gundulića do M. Krleže Katalog

Portreti poznatih hrvatskih književnika iz fundusa Gliptoteke HAZU, 15. travnja - 15. svibnja 1999.

Šterk, Slavko. Memorija Miroslav i Bela Krleža link Odabrana bibliografija

Tekst Slavka Šterka objavljen u časopisu "Informatica museologica" 33, 1-2 (2002.)

Šterk, Slavko. Muzeološko uređenje Muzejsko-memorijalnoga kompleksa "Miroslav i Bela Krleža" u Zagrebu link Odabrana bibliografija

Tekst Slavka Šterka u časopisu "Informatica museologica" 20, 1-2 (1990.)

Šterk, Slavko. Prijedlog muzeološkog uređenja Muzejsko-memorijalnog kompleksa "Miroslav i Bela Krleža" Odabrana bibliografija

Tekst Slavka Šterka u časopisu "Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske" 40, 1-4 (1991.)

Portreti Miroslava Krleže. Uz 120. godišnjicu rođenja Miroslava Krleže link Izložba

Uz 120. godišnjicu rođenja Miroslava Krleže Koncepcija izložbe: Vesna Vrabec Oblikovanje izložbe, plakata i kataloga: Miljenko Gregl

Vrabec, Vesna. Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže link Odabrana bibliografija

Tekst u časopisu "Muzeologija" br. 43/44.

Portreti Miroslava Krleže : uz 120. obljetnicu rođenja Katalog

Izloženi su portreti Miroslava Krleže iz vlasništva Moderne galerije u Zagrebu, Memorijalnoga prostora Miroslava i Bele Krleža, Zavoda za teatrologiju HAZU, Galerije Antuna Augustinčića, Klanjec, privatne Zbirke Biškupić te ostalih zbirki kolekcionara

Niko me neće - sjećanje na Krležu link Projekt

Na 33. obljetnicu smrti Miroslava Krleže, 29. prosinca 2014., Muzej grada Zagreba - Centar Miroslav Krleža i Teatar poezije svojim su cjelodnevnim programom Niko me neće - sjećanje na Krležu premrežili grad Zagreb i poveli publiku i brojne umjetnike u krležijansku šetnju od Gvozda do Močvare

Knjiga sjećanja na Miroslava i Belu Krleža Knjiga

Objavljeno uz 35. godišnjicu smrti. Tekstovi više autora: Vesna Vrabec, Josip Vaništa, Predrag Matvejević, Mersad Berber, Eliza Gerner, Marija Ujević Galetović, Mani Gotovac, Latica Ivanišević, Igor Mandić, Jan Janković, Slobodan Elezović, Branko Hećimović.

Cijeli je život pjesma bez poante– u spomen na Miroslava Krležu link Odabrana bibliografija

U skladu s njegovim geslom da je cijeli život pjesma bez poante, Krležina fizička smrt 1981. godine nije značila kraj. Osobit kakav je bio, ostavio je naraštajima marginalije, rukopise koji su otvoreni tek dvadeset godina nakon njegove smrti. U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice čuva se cjelokupna Krležina književna ostavština, a brojni prijevodi njegovih književnih tekstova čuvaju se u Zbirci inozemne Croatice.

Kerempuh na hrpi link Katalog

Kerempuhi na hrpi objedinjuju interpretacije lika Petrice Kerempuha u skulpturi, crtežu, grafici, plakatu, fotografiji i ilustracijama knjižnih izdanja vrsnih hrvatskih likovnih umjetnika

Ljubo Babić, Miroslav Krleža : Dijalozi Katalog

Studio Moderne galerije "Josip Račić", 6. - 20. srpnja 2017. Studijska izložba osmišljena za 6. festival „Miroslav Krleža“ u Zagrebu, problematizira zajedničke postavke stvaralaštva dvojice umjetnika i intelektualaca od ključnog značaja za razvoj hrvatske kulture i umjetnosti 20. stoljeća. Evociranje višegodišnjeg prijateljstva i plodne suradnje Ljube Babića i Miroslava Krleže koncipirano je na segmentima Babićeva likovnog stvaralaštva (slikarstvo; ilustracija i dizajn; scenografija) i Krležinoj arhivskoj građi, a sve u izboru akademika Tonka Maroevića.

Krležin Gvozd: muzejsko memorijalni kulturni kompleks "Miroslav i Bela Krleža" Knjiga

Publikaciju objavio Odbor za izgradnju Krležinog Gvozda u Zagrebu.

Zgaga, Višnja. Kako muzealizirati knjigu/književnost link Odabrana bibliografija

Tekst objavljen u časopisu "Muzeologija" 43/44

Krležini rukopisi link Izložba

Građa izložena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu prati program 7. festivala Miroslav Krleža, obuhvaćajući rukopise iz dramskoga ciklusa o Glembajevima, Krležine dnevničke zapise za 1918. godinu, predavanje Kako stoje stvari (održano 17. prosinca 1952. u Zagrebu), prvo izdanje kultnih Balada Petrice Kerempuha, plakate predstave Leda Borisa Dogana i Zlatka Kauzlarića Atača iz Grafičke zbirke NSK i dr.