Bogović, Mirko

Biografija

Bogović, Mirko

(Varaždin, 1816 - Zagreb, 1893)

Književnik i političar. Bavio se odvjetništvom, književnošću i politikom. Bio je urednik časopisa Neven (1852); zbog tiskanja pjesme Domorodna utjeha I. Filipovića osuđen je na dvije godine tamnice. Iako je u mladosti bio vatreni pristaša ilirizma, poslije se priklonio unionističkoj (madžaronskoj) stranci. Bogović je jedan od tvoraca hrvatske novele pa stoga ta djela, bez obzira na skromne estetske dosege, imaju veliku književnopovijesnu važnost. Radio je i kao privremeni knjižničar knjižnice Nrodnoga muzeja u Zagrebu do sredine 1855. kada ga je zamijenio Mijat Sabljar .

Izvori
Ilustracije

Muzeji

Hrvatski povijesni muzej, Zagreb link

Hrvatski povijesni muzej jedan je od sljednika Narodnog muzeja, otvorenoga za javnost u Zagrebu 1846. g. Pod tim je nazivom pravno utemeljen 1991. g. kao nacionalni muzej hrvatske povijesti od srednjega vijeka do danas objedinjavanjem Povijesnog muzeja Hrvatske i Muzeja revolucije naroda Hrvatske. Smješten je u baroknoj palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, u povijesnoj jezgri Zagreba, na Gornjem gradu. Unutrašnjost palače gotovo se nije mijenjala od 1870-ih godina.

Zbirke

Zbirka slika, grafika i skulptura Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

Portreti su najčešće izlagan i najbrojniji dio Zbirke. Nastali su u vremenu od kraja 15. do polovine 20. stoljeća. Prikazuju, osim članova niza plemićkih i građanskih obitelji koje su živjele na ovim prostorima, vladare, visoko svećenstvo, pisce, pjesnike..

Dokumentarna zbirka I. Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

Zbirka sadrži građu: obiteljskog karaktera (Jelačić, Knežević, Mažuranić, Heinzel …), društvenog značaja (Društvo za povjesnicu i starine, Hrvatski sokol …) i onu istaknutih osoba među kojima su i književna imena (Dimitrije Demeter, Stanko Vraz, Ivan Mažuranić, Eugen Kumičić …)

Zbirka predmeta iz svakodnevnog života Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

Hrvatski povijesni muzej posjeduje Zbirku predmeta iz svakodnevnog životu koju čini 4000 uporabnih predmeta koji su posredno ili neposredno vezani uz djelovanje društvenih i političkih elita 19. i 20. stoljeća te koji svojom namjenom i simbolikom svjedoče o značajnim događajima iz hrvatske prošlosti. Prema pripadnosti određenoj osobi ili obitelji po brojnosti se ističu ostavštine obitelji bana Josipa Jelačića i bana Ivana Mažuranića, dok je nešto manje predmeta vezano uz osobe i plemićke obitelji koje su obilježile politički, kulturni i gospodarski život Hrvatske u 19. i početkom 20. stoljeća poput preporoditelja Ljudevita Gaja, biskupa Josipa Jurja Strossmayera i drugih.

Predmeti

Mirko Bogović, list iz djela "Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća" Milana Grlovića, 1898. - 1900. Autor: Stjepan Kovačević grafika

Izvor: Martina Brekovac Pisk: Portreti u Zbirci grafika Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatski povijesni muzej, 2008.

Prolog govoren prigodom predstavljanja dramatičnog komada "Gostbe", 1849. Autor: Bogović, Mirko tiskani tekst

4 lista tiskana na bijeloj svili Prolog govoren prigodom predstavlanja dramatičnog komada: 'Gostbe' na korist ubogih krajiških obiteljih, kojima su rodjaci u hervatsko-magjarskom ratu pali u tu sverhu sastavljen od Mirka Bogovića Izvor: Museum 1846. - 1996., Zagreb, Hrvatski povijesni muzej, 1996. Str. 105.

Ilustracije

Popratni podaci

Museum 1846. - 1996. link Katalog

Portreti u Zbirci grafika Hrvatskog povijesnog muzeja Katalog

Mirko Bogović i 19. stoljeće link Projekt

Srijeda (3.2. 2016.) u Muzeju posvećena je akademiku Mirku Bogoviću (Varaždin, 1816. – Zagreb, 1893.), književniku, političaru i jednom od najznačajnijih osoba u hrvatskoj povijesti iz 19. stoljeća. Proces stvaranja modernih europskih nacija, potaknut industrijskom i Francuskom građanskom revolucijom, bio je poticaj i Hrvatskome narodnom preporodu, čiji je glavni uspjeh bilo stjecanje nacionalnoga kulturnog identiteta, ponajprije jedinstvenoga jezika, književnosti i nacionalnih institucija. U tome kompleksnom procesu, koji se oblikovao u otporu prema germansko-ugarskome integralizmu i drugim nacionalizmima, nezaobilazna je uloga i Mirka Bogovića, o čemu će biti govora na prigodnome predavanju, uz 200. godišnjicu njegova rođenja. Predavanje je pripremio prof. dr. sc. Vinko Brešić s Odjela za kroatistiku FF Zagreb, a suorganizator je Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu.