Držić, Marin

Vidra

Biografija

Držić, Marin Vidra

(Dubrovnik, 1508. - Venecija, 1567.)

Pjesnik i komediograf, autor političkih tekstova i glumac. Najpoznatiji po djelima Dundo Maroje, Skup i Novela od Stanca. Vlastita sredina nije prepoznala njegov talenat, pa se u njoj nije ugodno osjećao. Bio je nekom vrstom izgnanika, čovjeka koji je htio inozemna iskustva presaditi u vlastitoj sredini. Njegova inovativnost ostala je za života neprepoznata, postupno su ga otkrivali budući naraštaji.

Izvori

Muzeji

Dom Marina Držića, Dubrovnik link

Kao što ne postoji dovoljan broj arhivskih podataka za Držićevu biografiju (tako se za godinu rođenja uzima 1508.), nema ni sačuvanih predmeta kojima se Držić služio. Njegova kazališna i životna scena, što je naravno međusobno gusto isprepleteno u dramskim djelima mu, prenesena je u Dom Marina Držića, koji ni memorijalna kuća ni muzej shvaćen u tradicionalnom smislu, jest i jedno i drugo. Ideju o mjestu podsjećanja podstaknuta od strane nekolicine pokretača među kojima su bili Frano Čale i Marijan Matković, Matica Hrvatska je na pročelju obilježila postavljanjem spomen-ploče 1967. godine, a pokušaj rekreiranja ”priče Marin Držić” scenaristički je ostvario Slobodan Prosperov Novak i u scenografskoj, likovnoj postavi Marina Gozze otvaranjem ove kuće 1989. godine.

Ilustracije

Muzeji Hrvatskog zagorja - Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec link

Galerija je zasnovana 1970. g., kada je Antun Augustinčić (1900. - 1979.) – zagrebački i pariški đak, jedan od naših najznačajnijih kipara i nezaobilaznih predstavnika hrvatske moderne umjetnosti – darovao svom rodnom Klanjcu vlastiti kiparski opus, nastao tijekom 50 godina njegova stvaranja, od 1920-ih do 1970-ih, koji mu je priskrbio ugled u domovini i inozemstvu.

Predmeti

Marin Držić, 1963. Autor: Augustinčić, Antun skulptura

Za potrebe dodjele priznanja Saveza dramskih umjetnika Jugoslavije Augustinčić je 1963. osmislio figuricu visoku 24 cm, odlivenu u srebru, koja interpretira M. Držića u gesti renesansnoga glumca na postamentu oblika jonskoga kapitela, izrađenoga od oniksa. Ista je figura 1963. odlivena kao brončana skulptura visoka 180 cm i postavljena u park Titove vile Zagorje u Zagrebu, a 1989. je još jedan brončani primjerak odliven i postavljen u dvorište (patio) Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu.

Ilustracije

Vidrino poprsje, 19. st. Autor: Rendić, Ivan skulptura

Dom Marina Držića otkupio je za 90 000 kuna od kolekcionara Josipa Kovačića dva eksponata gipsani predložak i brončani odljev poprsja za koje se smatra da utjelovljuju dubrovačkog komediografa Marina Držića, a rad su najboljeg hrvatskog kipara 19. stoljeća Ivana Rendića. Ova dva eksponata obogatit će Vidrinu memorijalnu kuću, a za sobom nose i tajnovitu legendu, koja kaže da je Rendić u 19 stoljeću Držićev kip radio prema predlošku, odnosno pravom portretu.

Ilustracije

Marin Držić Autor: Augustinčić, Antun bronca

Ilustracije

Izložbe, projekti, publikacije

Marin Držić 1508. - 2008. link Katalog

Vrtualno izdanje izložbe posvećene Marinu Držiću. Izložba je postavljena u auli Gradske knjižnice povodom obilježavanja 500. obljetnice rođenja u Mjesecu hrvatske knjige 2008. i sadrži postere o životu i djelu Marina Držića te građu iz fondova Gradske knjižnice.

Delić-Gozze, Vesna. Dubrovački muzeji, Dom Marina Držića: (nedovršeni) komadić dubrovačke priče link Odabrana bibliografija

Tekst Vesne Delić-Gozze u "Muzeologija" 43/44

Dom Marina Držića : Marin Držić, dubrovački pisac, hrvatski Shakespeare, Goethe, Dante, Moliere Odabrana bibliografija

Leksikon Marina Držića link Odabrana bibliografija

Digitalno izdanje „Leksikona Marina Držića“ ujedno je i prvi takav leksikon posvećen jednomu hrvatskom dopreporodnom književniku. Suradnjom Doma Marina Držića u Dubrovniku i Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža Držićev opus, život te život njegovih djela, nakon njegove smrti postaje svima dostupan

Prosperov Novak, Slobodan. Planeta Držić : ogledi o vlasti Knjiga

Prva knjiga u ediciji "Knjižnica Doma Marina Držića".

Novela od Stanca: bojanka za upoznavanje s djelom Marina Držića Knjiga

Muzejsko-edukativna publikacija; bojanka. Ilustrator: Kastrapeli, Dubravko

Držić, Marin. Uncle Maroye Knjiga

Prvi integralni prijevod Držićeva djela "Dundo Maroje" na engleski jezik. Naslov izvornika: Dundo Maroje, prijevod: Filip Krenus

Mojaš, Davor. Nesan Marina Držića Knjiga

Ali spiš ali bdiš? : naše režije Držićevih tekstova u Domu Marina Držića i oko njega Anno domini 2015., 2016., 2017., 2018. Knjiga

Autorice: Mira Muhoberac, Vesna Muhoberac. Knjiga objavljena povodom obilježavanja 450 godina smrti i 510. godišnjice rođenja

Paljetak, Luko. Što veće naučivamo: studije o Marinu Držiću Knjiga

Prva knjiga iz biblioteke 'Držićijana'. "Nemoguće je danas o Držiću misliti samo kao o jeftinom komediografu koji je pisao samo da zabavi ljude. Ne smijemo misliti da je izdajnik svoje Republike, jer to nije bio. Pogotovo ne smijemo misliti da je on 'čovjek koji je malo skrenuo', kako god to razumjeli. Nije on nigdje skrenuo, nego mi ne znamo pratiti njegovo djelo", (L.Paljetak)

Držić, Marin. Novela od stanca Knjiga

Prvo strip-izdanje Držićeve komedije! Ilustracije: Dubravko Kastrapeli; autorica predgovora: Anita Ruso.

Držić, Marin. Dundo Maroje Knjiga

Potaknut dobrim reakcijama kao i izvrsnom suradnjom s ilustratorom Dubravkom Kastrapelijem, Dom Marina Držića promovirao je drugi Držićev klasik u stripu u prosincu 2019. godine. Riječ je o najpoznatijoj komediji Marina Držića – Dundo Maroje, koju je prvi put izvela Pomet-družina u pokladne dane 1551. godine u dubrovačkoj Vijećnici. Knjiga donosi prvi od četiri dijela u kojima će biti objavljena komedija pisana u prozi, a koju čini 5 pet činova. Prva knjiga donosi Prolog Dugog Nosa, Prolog i prvi čin književnoga izvornika. Strip je „napeng'o“ Dubravko Kastrapeli, ilustrator koji „spaja svoju ljubav prema književnosti i likovnosti“. U predgovoru knjizi „Tko se boji Držića još?“ povjesničarka umjetnosti dr. ac. Anita Ruso među ostalim ističe: „Kastrapelijev pristup Držićevu djelu minuciozno je precizan. Nijednu scenu nije propustio, nijedna replika nije ostala bez uprizorenja. Koristeći se tehnikom akvarela i za svoj rad karakterističnim živim, čistim bojama u kombinaciji s nešto ugaslijim oker tonovima, Kastrapeli je uspio prenijeti svu vibrantnost i osebujnost kojom odišu scene i likovi jednog od najboljih književnih tekstova na hrvatskom jeziku.“