Gaj, Ljudevit

Biografija

Gaj, Ljudevit

(Krapina, 1809. - Zagreb, 1872.)

Književnik, vođa ilirskog pokreta, urednik. Kao idejni vođa ilirskog pokreta u Zagrebu pokrenuo je prve hrvatske novine (Novine horvatske s književnim prilogom Danica, 1835). Reformator je pravopisa, a štokavštinu uvodi kao jedinstveni i standardni književni jezik. Tvorac je - budnice, posebnog žanra rodoljubne poezije. Napisao je Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja (1830); pjesme Glogovkinje hrvatske (s Lj. Vukotinovićem), Kosenke ilirske (1835) i dr.

Izvori
Ilustracije

Muzeji

Hrvatski povijesni muzej, Zagreb link

Hrvatski povijesni muzej jedan je od sljednika Narodnog muzeja, otvorenoga za javnost u Zagrebu 1846. g. Pod tim je nazivom pravno utemeljen 1991. g. kao nacionalni muzej hrvatske povijesti od srednjega vijeka do danas objedinjavanjem Povijesnog muzeja Hrvatske i Muzeja revolucije naroda Hrvatske. Smješten je u baroknoj palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, u povijesnoj jezgri Zagreba, na Gornjem gradu. Unutrašnjost palače gotovo se nije mijenjala od 1870-ih godina.

Muzej grada Zagreba, Zagreb link

Muzej grada Zagreba osnovan je 1907. g. na poticaj Braće hrvatskog zmaja, odnosno Emilija Laszowskog (1868. - 1949.), povjesničara i arhivista, kulturnoga i javnog djelatnika, ujedno prvog ravnatelja Muzeja. Danas je to najveći gradski muzej u Hrvatskoj koji djeluje i kao centar za istraživanje i komuniciranje raznovrsnih tema iz povijesti i suvremenosti Zagreba. U stalnom je postavu predstavljeno i doba Hrvatskog narodnog preporoda u Zagrebu s istaknutim osobama i događajima koji karakteriziraju to razdoblje, a koje završava s banom Jelačićem i njegovim upečatljivim portretom u natprirodnoj veličini. U stalnom postavu Muzeja postavljena je tematska cjelina August Šenoa i Zagreb.

Muzej Ljudevita Gaja, Krapina link

Muzej Ljudevita Gaja otvoren je 1966. godine u njegovoj rodnoj kući, u Gajevoj ulici na broju 14., a izložen je namještaj iz njegova vremena, slike (ulja na platnu, rad slikara Ivana Tišova) - portreti Gaja i njegove obitelji, fotokopije njegovih rukopisa, tiskanih tekstova, knjiga i brošura te novina i časopisa koje je uređivao i izdavao.

Ilustracije

Zbirke

Zbirka slika, grafika i skulptura Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

Portreti su najčešće izlagan i najbrojniji dio Zbirke. Nastali su u vremenu od kraja 15. do polovine 20. stoljeća. Prikazuju, osim članova niza plemićkih i građanskih obitelji koje su živjele na ovim prostorima, vladare, visoko svećenstvo, pisce, pjesnike..

Zbirka predmeta iz svakodnevnog života Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

Hrvatski povijesni muzej posjeduje Zbirku predmeta iz svakodnevnog životu koju čini 4000 uporabnih predmeta koji su posredno ili neposredno vezani uz djelovanje društvenih i političkih elita 19. i 20. stoljeća te koji svojom namjenom i simbolikom svjedoče o značajnim događajima iz hrvatske prošlosti. Prema pripadnosti određenoj osobi ili obitelji po brojnosti se ističu ostavštine obitelji bana Josipa Jelačića i bana Ivana Mažuranića, dok je nešto manje predmeta vezano uz osobe i plemićke obitelji koje su obilježile politički, kulturni i gospodarski život Hrvatske u 19. i početkom 20. stoljeća poput preporoditelja Ljudevita Gaja, biskupa Josipa Jurja Strossmayera i drugih.

Knjižnica Muzej grada Zagreba, Zagreb

Predmeti

Ljudevit Gaj, portret, list iz djela "Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća" Milana Grlovića, 1898. - 1900. Autor: Kovačević, Stjepan grafika

Izvor: Martina Brekovac Pisk: Portreti u Zbirci grafika Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatski povijesni muzej, 2008.

Portret Ljudevita Gaja, 1848. Autor: Eybl, Franz grafika

Litografirao Franz Eybl Izvor: Martina Brekovac Pisk: Portreti u Zbirci grafika Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatski povijesni muzej, 2008.

Stolni sat Ljudevita Gaja, 1835. - 1840. Autor: nepoznat satovi

Sat je u obliku ilirskoga grba (šestokraka zvijezda i polumjesec), a na polumjesecu je natpis: Udrit će i za nas sat! Sat je pokriven staklenim zvonom. Izvor: Museum 1846. - 1996., Zagreb, Hrvatski povijesni muzej, 1996. Str. 63.; Hrvatski narodni preporod, 1985., str. 325. HPM-PMH-1700

Ilustracije

Pokal Ljudevita Gaja, 1840. - 1845. Autor: nepoznat čaša

U četvrtastom medaljonu na prednjoj strani oplošja motiv lisnate grančice, ilirski grb, kruna i natpis: “Dobro došo goste mio!/ Još zte čaše nisi pio, / Iztrusi ju punu vina / Neka živi Domovina”. U vrijeme djelovanja osredečke staklane, koje je podudarno s razdobljem Ilirskog preporoda, osobito su popularne čaše s rodoljubnim natpisima, ukrašene ilirskim grbom i amblemima ili grbom Trojedne kraljevine. Početak rada staklane 1839. obilježen je prigodnom svečanošću, na kojoj je svaki uzvanik dobio po jedan stakleni predmet na dar. Prema predaji, ovaj pokal prilikom posjeta staklani dobio je na dar Ljudevit Gaj, političar, književnik i novinar, pokretač i vođa Hrvatskog narodnog preporoda. Staklanu u Osredeku pokraj Samobora osnovala je barunica Vilhelmina Kulmer, a djelovala je do 1904. godine. (Izvor: http://www.muo.hr/hr/stalni-postav/zbirke-u-stalnom-postavu/staklo/pokal,148.html)

Ilustracije

Slagarski pult, slova i vinjete iz tiskare Ljudevita Gaja, oko 1837. Autor: nepoznat tiskarski strojevi i oprema

Materijal za svoju tiskaru otvorenu 1837. Gaj je nabavio u Pragu od slovoljevaonice Haase. Izvor: katalog "Hrvatski narodni preporod" (1985.), str. 93-94.

Slova nad grobom Ljudevita Gaja, 1872. Autor: Kurelec, Fran tiskovina

Riječ je o govoru što ga je Fran Kurelac izrekao u čast Lj. Gaja. Izvor: katalog "Hrvatski narodni preporod" (1985.), str. 94.

Gaj Ljudevit (1809-1872), 1838 Autor: Staub litografije

Portert je Gaj dao načiniti u Beču. U Zagreb ga donosi 1838. da bi ga poklanjao i prodavao te na taj način popularizirao svoju ličnost i stekao pobornike. Izvor: "Hrvatski narodni preporod" (1985.), str. 274

Ilustracije

Obiteljska prepiska Autor: Gaj pisma

Nepotpuno obrađena građa

Ilustracije

Gaj Ljudevit, 1908 Autor: Tišov, Ivan ulje na platnu

Slika izložena u 2. sobi stalnoga postava

Ilustracije

Die Schloeser bei Krapina, 1826 Autor: Gaj, Ljudevit knjiga

Gaj je u Karlovcu na njemačkome jeziku izdao spis "Die Schloeser bei Krapina" (Tvrđave oko Krapine". To je prvo djelo u kojemu je prikazana povijet krapinskoga kraja.

Ilustracije

Putna torba Ljudevita Gaja, oko 1840. Autor: nepoznat torba

Na torbi je izvezen ilirski grb. Predmet izložen u stalnom postavu Muzeja. Kopija u Muzeju Ljudevita Gaja u Krapini.

Ilustracije

Mošnja, novčarka Ljudevita Gaja, oko 1835. Autor: nepoznat novčanik

Predmet izložen u stalnom postavu Muzeja

Ilustracije

Drvena soljenka s hrvatskim i ilirskim grbom i natpisom SLOGA, iz ostavštine Ljudevita Gaja, 1838. Autor: neutvrđeni autor soljenka, spremnica

HPM-PMH-931 (podatke dostavila Andreja Smetko, 23.4.2015.)

Ilustracije

Nož na sklapanje (kustura), dar krapinskog društva kosturaša Ljudevitu Gaju, 1846. Autor: neutvrđeni autor nož

HPM-PMH-919 Podatke dostavila Andreja Smetko (23.4.2015.)

Ilustracije

Ljudevit Gaj, 1838. Autor: Staub fotografija

Izvor: Ilirski pokret i Karlovac (1986.)

Ustanove

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb

Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU, Zagreb

Popratni podaci

Glogovkinje horvatske link Digitalizirana građa

Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1835. u okviru projekta "Digitalizirana zagrebačka baština"

Ljudevit Gaj: Kosenke ilirske link Digitalizirana građa

Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1835. u okviru projekta "Digitalizirana zagrebačka baština"

Ljudevit Gaj (1809 - 1872) u povodu 110. obljetnice smrti link Izložba

Muzej grada Zagreba u suradnji s IKRO Mladost - “Znanstvena knjižara”, gostovanje u Radničkom narodnom sveučilištu Moše Pijade u Zagrebu (20.04.1982 - 04.05.1982.)

Gaj i njegovo doba - 200. obljetnica rođenja Ljudevita Gaja Izložba

Izložba želi uz pomoć odabranih tematskih cjelina pokazati stanje, ali i procese svakodnevice, zajedno sa strukturalnim obilježjima razvoja i izgradnje opće civilizacije, te dometima kulture i umjetnosti preporodnog vremena

Gaj i njegovo doba Katalog

Brošura objavljena u izdanju Odbora za obilježavanje 200. obljetnice rođenja Ljudevita Gaja, Galerije grada Krapine i Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja.

Gajev muzej Katalog

Muzej postavljen i otvoren suradnjom JAZU, Odjela za suvremenu književnost i Skupštine općine Krapina o stogodišnjici Akademijina rada. Autor publikacije Davor Kapetanić.

Brezinščak, Narcisa. Muzej dr. Ljudevita Gaja, Krapina Odabrana bibliografija

Stručni rad Narcise Brezinščak

Škiljan, Maja. Iz obiteljskih ostavština : I. dio Katalog

Digitalizirana baština - Djela Ljudevita Gaja link Digitalizirana građa

Hrvatski narodni preporod 1790. - 1848. Katalog

Opsežan katalog izložbe u izdanju triju muzeja - Povijesni muzej Hrvatske (danas Hrvatski povijesni muzej), Muzej za umjetnost i obrt i Muzej grada Zagreba.

Znanstveni skup "Gaj i njegovo doba" Odabrana bibliografija

Zbornik sažetaka znanstvenoga skupa uz 200. obljetnicu rođenja Ljudevita Gaja (1809. - 2009.) u izdanju Grada Krapine. Urednica Vesna Kunštek.

Hrvatsko zagorje, br. 2 (1999.) Odabrana bibliografija

Broj 2 iz 1999. časopisa "Hrvatsko zagorje" donosi tematski blok "Hrvatska sudbina Ljudevita Gaja".

Znameniti.hr link Digitalizirana građa

Tematski portal Znameniti.hr omogućava pretraživanje i pristup digitaliziranim djelima velikana hrvatske kulture, znanosti, umjetnosti i javnog života te radovima o njihovu opusu iz pera drugih autora. Na portalu je dostupna tekstovna, slikovna, zvučna i videograđa koja je izvorno smještena u digitalnim zbirkama/repozitorijima hrvatskih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova.

Ilirski pokret i Karlovac Katalog

Katalog izložbe održane u Galeriji "Vjekoslav Karas", 3.9. - 28.9. 1986.

Museum 1846. - 1996. link Katalog

Kozina, Antun. Gajev muzej u Krapini Odabrana bibliografija

Tekst objavljen u časopisu "Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske", 16, 1/2(1967.)

Donat, Branimir. Antikvarijati - predvorja muzeja književnosti link Odabrana bibliografija

Izlaganje na međunarodnom stručnom skupu Muzej(i) (i) književnost(i) održanom u organizaciji MDC-a 26. i 27. listopada 2006. u Muzeju "Mimara", Zagreb. Objavljeno u časopisu "Muzeologija", 43/44