Benešić, Julije

Stošić, Winiwarter, Roman Stachiewicz, Demokrat, Srpanjko

Biografija

Benešić, Julije Stošić, Winiwarter, Roman Stachiewicz, Demokrat, Srpanjko

(Ilok, 1883. - Zagreb, 1957.)

Književnik, prevoditelj i leksikograf, urednik, teatrolog i polonist. Radio kao gimnazijski profesor, zatim sveučilišni rektor poljskoga jezika u Zagrebu. Ujedno je stalni kazališni kritičar službenog lista Narodne novine. Obavljao dužnost tajnika Društva hrvatskih književnika, uređivao tridesetak knjiga u izdanju Društva, časopise Savremenik (1917. – 1919.), Književnik (1928.) i Vienac (1944. – 1945.). Od 1921. do 1927. i 1939. - 1940. intendant je Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, i ta će intendatura ostati zabilježena kao jedno od najblistavijih razdoblja u povijesti zagrebačkog kazališta. Znatnu književnu vrijednost imaju i memoarski tekstovi posvećeni dvjema važnim epizodama u njegovu životu. Prevodio je s njemačkoga, poljskoga i ruskoga. Ostavio je traga i kao lingvist i leksikograf. Neka djela izašla su i posthumno. Istraživači kao vrlo značajnu navode njegovu opsežnu korespodenciju, koja nije tiskana.

Izvori
Ilustracije

Muzeji

Muzej grada Iloka, Ilok link

  U Muzeju grada Iloka postoji bogata knjižnica s dosta književnih djela, ali postoji i arhivska građa o pojedinim iločkim piscima te njihovi rukopisi kao posebne cjeline. U stalnom postavu Muzeja posebno je zanimljiva Spomen galerija znamenitih Iločana u kojoj je predstavljen i Julije Benešić, pisac i autor hrvatskog rječnika. Dio ostavštine Julija Benešića i obiteljske knjižnice Benešić darovale su Muzeju njegove sinovice akademska kiparica prof. Jelka Benešić i Blaženka pl.Hadrović. Građa se čuva u Zavičajnoj zbirci muzejske knjižnice, hemeroteci, fototeci, a obuhvaća i dokumente, rukopise, priznanja, odlikovanja i umjetnička djela. Muzej grada Iloka pokrenuo je 2001. godine skup Dani Julija Benešića u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, Katedrom za hrvatski standardni jezik Filozof skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Pedagoškim fakultetom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Kasnije se kao suorganizator uključila Gradska knjižnica i čitaonica Ilok i Matica hrvatska Ilok.

Ilustracije

Muzejsko kazališna zbirka Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta, Zagreb link

Odsjek za povijest hrvatskog kazališta koji je osnovan 1966. sastavnim je dijelom Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djelatnost Odsjeka je zasnovana na istraživanju hrvatske dramske književnosti i svih oblika i profesija nacionalnog kazališta. Bogata Muzejsko-kazališna zbirka sadrži književne ostavštine, preko 10 000 dramskih tekstova, scenografskih i kostimskih skica i najbogatija je takva zbirka u ovom dijelu Europe. Povremeno se organiziraju izložbe iz fundusa Zbirke, obrade pojedinih tema i osoba važnih za povijest hrvatskog kazališta (glumaca, redatelja, dramaturga, kostimografa, scenografa i dr.).

Zbirke

Odjel muzejske knjižnice Muzej grada Iloka, Ilok

Zbirka fototeke Muzej grada Iloka, Ilok

Predmeti

Julije Benešić sjedi i piše, 1907. Autor: nepoznat fotografija

Dar Blaženke Hadrović, rođ. Benešić.

Julije Benešić čita, 1957. Autor: Radovčić, Š. fotografija

Moguće je da to posljednja fotografija Julija Benešića. dar Blaženke Hadrović, rođ. Benešić

Julije Benešić u dvorištu obiteljske kuće, 1935. Autor: nepoznat fotografija

Julije Benešić sa članovima obitelji Benešić.

Kakav otac takav sin, 1910. Autor: Mars, Antony; Desvallières, Maurice kazališna cedulja

Dostupno u DiZbi. Mars, Antony - Desvallières, Maurice: KAKAV OTAC TAKAV SIN (LE FILS À PAPA). Šala u tri čina. Preveli Makso Kaiser i Julije Benešić. Premijera: 22.01.1910.

Izvori

Ustanove

Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU, Zagreb

Državni arhiv u Osijeku, Osijek

Kulturno umjetničko društvo "Julije Benešić", Ilok

Izložbe, projekti, publikacije

Batorović, Mato. Djelovanje Muzeja grada Iloka na promicanju književnosti i čuvanju književne baštine link Odabrana bibliografija

Tekst objavljen u časopisu "Muzeologija" 43/44

Dani Julija Benešića (2001 - ) Projekt

Šokčević, Krešimir. Knjige u stalnom postavu Muzeja grada Iloka Odabrana bibliografija

Stručna radnja (rukopis) za zvanje kustosa autora Krešimira Šokčevića

Nova slika o kulturnoj baštini grada Iloka Odabrana bibliografija

Julije Benešić Katalog

Katalog izložbe u spomen 100. obljetnice rođenja Julija Benešića, organizirane u suradnji JAZU i Kulturno umjetničkog društva "Julije Benešić" iz Iloka

Dani Julija Benešića : zbornik radova : I. Odabrana bibliografija

U zborniku su i radovi stručnjaka Muzeja grada Iloka Mate Batorovića i Ljubice Černi. Batorović je dao prikaz radova Julija Benešića sa zavičajnom tematikom, a Ljubica Černi predstavila je muzejsku građu o Juliju Benešiću (knjige, fotografije, rukopise, dokumente, arhivsku građu, umjetnička djela), jednome od čak 125 književnika zastupljenih u zavičajnoj knjižničnoj zbirci Muzeja grada Iloka.

Julije Benešić u Zavičajnoj zbirci Muzeja grada Iloka Odabrana bibliografija

Černi, Ružica. Fotografije Julija Benešića u Fototeci Muzeja grada Iloka Odabrana bibliografija

Tekst Ružice Černi iz zbornika radova "Dani Julija Benešića : I.", 2004. Reproducirane su fotografije J. Benešića iz fototeke Muzeja grada Iloka.

Dani Julija Benešića: zbornik radova : 2 Odabrana bibliografija

Zbornik donosi značajne priloge o iločkim zavičajnicima (Juliju Benešiću, Mladenu Barbariću, Jelki Benešić, Stjepanu Musulinu, Marinu Somborcu, Adamu Verešu i dr.), ali i priloga o drugim značajnim osobama i događajima vezanima za kulturnu, a posebice književnu povijest Iloka i Srijema.

Lemić, Vlatka. Izvori za istraživanje književne baštine u hrvatskim državnim arhivima link Odabrana bibliografija

Tekst Vlatke Lemić u Časopisu "Muzeologija" 43/44

Znameniti.hr link Digitalizirana građa

Tematski portal Znameniti.hr omogućava pretraživanje i pristup digitaliziranim djelima velikana hrvatske kulture, znanosti, umjetnosti i javnog života te radovima o njihovu opusu iz pera drugih autora. Na portalu je dostupna tekstovna, slikovna, zvučna i videograđa koja je izvorno smještena u digitalnim zbirkama/repozitorijima hrvatskih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova.