Benešić, Julije

Stošić, Winiwarter, Roman Stachiewicz, Demokrat, Srpanjko

Biografija

Benešić, Julije Stošić, Winiwarter, Roman Stachiewicz, Demokrat, Srpanjko

(Ilok, 1883 - Zagreb, 1957)

Književnik, prevoditelj i leksikograf, urednik, teatrolog i polonist. Školovao se u Iloku i Osijeku, a potom studirao, isprva medicinu pa slavistiku i geografiju u Beču, Krakovu, Pragu i Zagrebu. Isprva je radio kao gimnazijski profesor, zatim sveučilišni rektor poljskoga jezika u Zagrebu. Ujedno je stalni kazališni kritičar službenog lista Narodne novine. Potom je pet godina referent kod Vlade za znanstvene i prosvjetne institucije, osobito kazalište. Istovremeno obavlja dužnost tajnika Društva hrvatskih književnika, uređuje tridesetak knjiga u izdanju Društva, časopise Savremenik (1917. – 1919.), Književnik (1928.) i Vienac (1944. – 1945.). Od 1921. do 1927. i 1939. - 1940. intendant je Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, i ta će intendatura ostati zabilježena kao jedno od najblistavijih razdoblja u povijesti zagrebačkog kazališta. Od 1930. do 1938. djeluje kao izaslanik jugoslavenskog ministarstva prosvjete u Varšavi. Nakon povratka iz Varšave i dalje je aktivan u društvenom, pedagoškom i književnom smislu. Poratne godine proveo je kao umirovljenik u Zagrebu danonoćno radeći na Rječniku hrvatskoga književnog jezika. Znatnu književnu vrijednost imaju i memoarski tekstovi posvećeni dvjema važnim epizodama u njegovu životu. Priređujući 40-ih god. XX. st. Djela hrvatskih pisaca (10 svezaka „Djela“ A. G. Matoša u izdanju „Binoze“, R. Jorgovanović, F. Galović, A. Harambašić, A. Kovačić), pokazao je izvrsnu filološku spremu i tekstološku upućenost, a vrijedne su i neke književnopovijesne karakterizacije. Prevodio je s njemačkoga, poljskoga i ruskoga. Ostavio je traga i kao lingvist i leksikograf: objavio je 1939. na poljskome Gramatiku hrvatskoga ili srpskoga jezika, a 1949. izišao mu je u Zagrebu Hrvatsko-poljski rječnik; objavljivanje njegova Rječnika hrvatskoga književnog jezika započeo je 1895. Neka djela izašla su i posthumno. Istraživači kao vrlo značajnu navode njegovu opsežnu korespodenciju, koja nije tiskana.

Izvori
Ilustracije

Muzeji

Muzej grada Iloka, Ilok link

  U Muzeju grada Iloka postoji bogata knjižnica s dosta književnih djela, ali postoji i arhivska građa o pojedinim iločkim piscima te njihovi rukopisi kao posebne cjeline. U stalnom postavu Muzeja posebno je zanimljiva Spomen galerija znamenitih Iločana u kojoj je predstavljen i Julije Benešić, pisac i autor hrvatskog rječnika. Dio ostavštine Julija Benešića i obiteljske knjižnice Benešić darovale su Muzeju njegove sinovice akademska kiparica prof. Jelka Benešić i Blaženka pl.Hadrović. Građa se čuva u Zavičajnoj zbirci muzejske knjižnice, hemeroteci, fototeci, a obuhvaća i dokumente, rukopise, priznanja, odlikovanja i umjetnička djela. Muzej grada Iloka pokrenuo je 2001. godine skup Dani Julija Benešića u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, Katedrom za hrvatski standardni jezik Filozof skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Pedagoškim fakultetom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Kasnije se kao suorganizator uključila Gradska knjižnica i čitaonica Ilok i Matica hrvatska Ilok.

Ilustracije

Zbirke

Odjel muzejske knjižnice Muzej grada Iloka, Ilok

Zbirka fototeke Muzej grada Iloka, Ilok

Predmeti

Julije Benešić sjedi i piše, 1907. Autor: nepoznat fotografija

Dar Blaženke Hadrović, rođ. Benešić.

Julije Benešić čita, 1957. Autor: Radovčić, Š. fotografija

Moguće je da to posljednja fotografija Julija Benešića. dar Blaženke Hadrović, rođ. Benešić

Julije Benešić u dvorištu obiteljske kuće, 1935. Autor: nepoznat fotografija

Julije Benešić sa članovima obitelji Benešić.

Ustanove

Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU, Zagreb

Državni arhiv u Osijeku, Osijek

Kulturno umjetničko društvo "Julije Benešić", Ilok

Popratni podaci

Batorović, Mato. Djelovanje Muzeja grada Iloka na promicanju književnosti i čuvanju književne baštine link Odabrana bibliografija

Tekst objavljen u časopisu "Muzeologija" 43/44

Dani Julija Benešića (2001 - ) Projekt

Šokčević, Krešimir. Knjige u stalnom postavu Muzeja grada Iloka Odabrana bibliografija

Stručna radnja (rukopis) za zvanje kustosa autora Krešimira Šokčevića

Nova slika o kulturnoj baštini grada Iloka Odabrana bibliografija

Julije Benešić Katalog

Katalog izložbe u spomen 100. obljetnice rođenja Julija Benešića, organizirane u suradnji JAZU i Kulturno umjetničkog društva "Julije Benešić" iz Iloka

Dani Julija Benešića : zbornik radova : I. Odabrana bibliografija

U zborniku su i radovi stručnjaka Muzeja grada Iloka Mate Batorovića i Ljubice Černi. Batorović je dao prikaz radova Julija Benešića sa zavičajnom tematikom, a Ljubica Černi predstavila je muzejsku građu o Juliju Benešiću (knjige, fotografije, rukopise, dokumente, arhivsku građu, umjetnička djela), jednome od čak 125 književnika zastupljenih u zavičajnoj knjižničnoj zbirci Muzeja grada Iloka.

Julije Benešić u Zavičajnoj zbirci Muzeja grada Iloka Odabrana bibliografija

Černi, Ružica. Fotografije Julija Benešića u Fototeci Muzeja grada Iloka Odabrana bibliografija

Tekst Ružice Černi iz zbornika radova "Dani Julija Benešića : I."

Dani Julija Benešića: zbornik radova : 2 Odabrana bibliografija

Zbornik donosi značajne priloge o iločkim zavičajnicima (Juliju Benešiću, Mladenu Barbariću, Jelki Benešić, Stjepanu Musulinu, Marinu Somborcu, Adamu Verešu i dr.), ali i priloga o drugim značajnim osobama i događajima vezanima za kulturnu, a posebice književnu povijest Iloka i Srijema.

Lemić, Vlatka. Izvori za istraživanje književne baštine u hrvatskim državnim arhivima link Odabrana bibliografija

Tekst Vlatke Lemić u Časopisu "Muzeologija" 43/44

Znameniti.hr link Digitalizirana građa

Tematski portal Znameniti.hr omogućava pretraživanje i pristup digitaliziranim djelima velikana hrvatske kulture, znanosti, umjetnosti i javnog života te radovima o njihovu opusu iz pera drugih autora. Na portalu je dostupna tekstovna, slikovna, zvučna i videograđa koja je izvorno smještena u digitalnim zbirkama/repozitorijima hrvatskih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova.