Vrančić, Faust

Justus Verax Sicenus

Biografija

Vrančić, Faust Justus Verax Sicenus

(Šibenik, 1551. - Venecija, 1617.)

Latinist, prevoditelj, leksikograf i izumitelj. Svestrani znanstvenik i inovator, autor mnogih leksikografskih, filozofskih i pjesničkih djela. Potječe iz stare Šibenske obitelji čiji ga je najpoznatiji član Antun Vrančić još u ranoj mladosti prigrlio i brinuo o njegovom odgoju i obrazovanju. U rodnom Šibeniku stekao je osnovno humanističko obrazovanje. Glavna su mu djela "Dictionarium" (1595.) i "Novi strojevi" (Machinae novae, 1615.), s kojima je već za života stekao svjetsku slavu. Autor je zbirke životopisa "Život nikoliko izabranih divic" (1606.) napisane na hrvatskome jeziku. Godine 1969. medaljon s njegovim likom (rad K. Angeli-Radovanija) ugrađen je na rektorski lanac Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski sabor je 1992. ustanovio Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić, 1993. postavljeno je njegovo poprsje (K. Angeli-Radovani) u Parku skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike u Tehničkome muzeju u Zagrebu, u Šibeniku se održava godišnja kulturna manifestacija Dani Fausta Vrančića.

Izvori

Muzeji

Memorijalni centar Faust Vrančić, Prvić Luka link

U Memorijalnom centru Faust Vrančić upoznat ćete se sa životom i stvaralaštvom Fausta Vrančića, čovjeka kojeg danas najviše pamtimo po izumu Homo volans-leteći čovjek. No, Faust je bio i više od toga... U Centru možete pogledati kolekciju maketa njegovih izuma i najznačajnijih pisanih djela, među kojima posebno ističemo: Machinae novae i Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe, latinski, talijanski, njemački, dalmatinski i mađarski. Ovaj rječnik je prvi višejezični i prvi rječnik hravtskog i mađarskog jezika ikad izdan u Europi. Njegovo najznačajnije djelo Machinae novae je priručnik u kojem Vrančić opisuje 56 različitih konstrukcija i tehničkih rješenja od koji će se neka izgraditi tek stoljećima nakog njegove smrti.

Ilustracije

Muzej grada Šibenika, Šibenik link

Središnji dio prvog kata u stalnom postavu Muzeja posvećen je znamenitim Šibenčanima i humanističkom krugu po kojem se Šibenik isticao među gradovima mletačke Dalmacije. Antun Vrančić, Faust Vrančić, Martin Kolunić Rota, Božo Bonifačić, Horacije Fortezza, Juraj Šižgorić, Dinko Zavorović, Frane Divnić i drugi svojim su bogatim stvaralačkim opusom i velikim ugledom dali snažan doprinos hrvatskom i europskom humanizmu. Njihovo je stvaralaštvo predstavljeno originalnim djelima, pretiscima i multimedijskim prezentacijama. Među njima se izdvajaju Rotin portret Antuna Vrančića i Karla V., Fortezzin mjedeni umivaonik te originalna izdanja Machinae Novae i Rječnika Fausta Vrančića.

Ustanove

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb

U Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK u Zagrebu čuva se dvadesetak spisa Vrančićevih.

Državni arhiv u Zadru, Zadar

Dio ostavština Fausta Vrančića čuva se od 1948.g. u Državnom arhivu u Zadru (fond "Obitelj Draganić-Vrančić", HR-DAZD-352)

Državni arhiv u Rijeci, Rijeka

Dio arhive Draganić-Vrančić darovan je 2010. Državnom arhivu u Rijeci.

Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik

Virtualni muzej Fausta Vrančića prilog je šibenske knjižnice boljem poznavanju djela tog glasovita polihistora, leksikografa i izumitelja.

Izložbe, projekti, publikacije

Rječnik pet najuglednijih europskih jezika link Digitalizirana građa

Faust Vrančić je sastavio i 1595. izdao u Veneciji prvi rječnik hrvatskoga jezika uvrstivši ga među pet najznačajnijih jezika ondašnje Europe. Polazni je stupac latinski (Latine), a zatim se nižu talijanski (Italice), hrvatski (Dalmatice), njemački (Germanice) i mađarski (Ungarice).

Machinae novae – 400 godina poslije link Izložba

Izvorni se primjerak ove knjige, osim u Vrančićevu rodnom Šibeniku, čuva i u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i upravo je to i bio povod Knjižnici da u svojem prostoru organizira ovu izložbu te na taj način podsjeti na kapitalno djelo hrvatske, ali i svjetske renesanse. Partneri su pri ostvarenju ove izložbe Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Memorijalni centar Faust Vrančić, Tehnički muzej Nikola Tesla, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić“ Šibenik te Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Stručna je suradnica izložbe dr. sc. Marijana Borić, znanstvena suradnica na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Borić, Marijana. Faust Vrančić – izumitelj svjetskoga glasa link Odabrana bibliografija

Tekst u povodu 400. godišnjice smrti Fausta Vrančića u "Vijencu", br. 609.

Faust Vrančić i njegovo doba Knjiga

Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenoga skupa održanoga u povodu 400. obljetnice objavljivanja "Novih strojeva" Fausta Vrančića : Vodice - Šibenik, 22. - 23. rujna 2015. / urednici Marijana Borić, Zrinka Blažević, Bojan Marotti.

Pavičić, Tomislav. Memorijalni centar Faust Vrančić : katalog Katalog

Faust Vrančić Šibenčanin Katalog

Tekst kataloga Tomislav Pavičić ; fotografije Davor Šarić.

Pogled u oporuku Fausta Vrančića Izložba

Izložena je originalna oporuka velikog hrvatskog i svjetskog izumitelja i humanista, sastavljena 12. lipnja 1615. godine, kao i brojni dokumenti, spisi i pisma koji su dio ostavštine obitelji Draganić-Vrančić u Državnom arhivu u Rijeci. Izložbu su organizirali Državni arhiv u Rijeci, Muzej grada Šibenika te Družba 'Braća Hrvatskog Zmaja'.

Zelić, Danko. Faust Vrančić i dioba predmetā iz ostavštine Antuna Vrančića u Šibeniku 1576. i 1579. godine link Odabrana bibliografija

Uz kraće napomene o okolnostima u kojima su nastali i načinu na koji su dospjeli na sadašnje mjesto, u Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, u tekstu se prikazuje sadržaj bilježničkih isprava sastavljenih 1576. i 1579. godine u Šibeniku, u svezi s podjelom predmeta iz ostavštine Antuna Vrančića (†1573.) između njegovih nasljednika – nećaka Fausta, Kazimira, Antuna i Frane. U prilogu se donose cjelovite transkripcije dokumenata. Tekst objavljen u "Radovi Instituta za povijest umjetnosti", sv. 35

Faust Vrančić Izložba

U Strossmayerovoj galeriji starih majstora, u palači HAZU, u Zagrebu 12. travnja 2016. godine u okviru Dana otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti otvorena je izložba povodom 400. obljetnice objavljivanja djela Machinae novae (Venecija, 1615/1616) hrvatskog renesansnog polihistora Fausta Vrančića (Šibenik, 1551 – Venecija, 1617). Važnost obljetnice tog značajnog djela renesanse istaknuo je i UNESCO uvrstivši je među značajne svjetske obljetnice u 2015. godini. Time je i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dala doprinos obilježavanju Vrančićeve obljetnice.

Faust Vrančić – Machinae novae link Izložba

Organizatori izložbe: Tehnički muzej Nikola Tesla, Muzej Brodskog Posavlja, Gradski muzej Nova Gradiška (svibanj - kolovoz 2018.)