Vrančić, Faust

Justus Verax Sicenus

Biografija

Vrančić, Faust Justus Verax Sicenus

(Šibenik, 1551 - Venecija, 1617)

Latinist, prevoditelj, leksikograf i izumitelj. Ovaj svestrani znanstvenik i inovator, autor mnogih leksikografskih, filozofskih i pjesničkih djela, rođen je u Šibeniku 1551. godine gdje je stekao osnovno humanističko obrazovanje. Potječe iz stare Šibenske obitelji čiji ga je najpoznatiji član Antun Vrančić još u ranoj mladosti prigrlio i brinuo o njegovom odgoju i obrazovanju. Glavna su mu djela Dictionarium i Novi strojevi (Machinae novae), s kojima je već za života stekao svjetsku slavu. Godine 1969. medaljon s njegovim likom (rad K. Angeli-Radovanija) ugrađen je na rektorski lanac Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski sabor je 1992. ustanovio Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić, 1993. postavljeno je njegovo poprsje (K. Angeli-Radovani) u Parku skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike u Tehničkome muzeju u Zagrebu, u Šibeniku se održava godišnja kulturna manifestacija Dani Fausta Vrančića.

Izvori

Muzeji

Memorijalni centar Faust Vrančić, Prvić Luka link

U Memorijalnom centru Faust Vrančić upoznat ćete se sa životom i stvaralaštvom Fausta Vrančića, čovjeka kojeg danas najviše pamtimo po izumu Homo volans-leteći čovjek. No, Faust je bio i više od toga... U Centru možete pogledati kolekciju maketa njegovih izuma i najznačajnijih pisanih djela, među kojima posebno ističemo: Machinae novae i Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe, latinski, talijanski, njemački, dalmatinski i mađarski. Ovaj rječnik je prvi višejezični i prvi rječnik hravtskog i mađarskog jezika ikad izdan u Europi. Njegovo najznačajnije djelo Machinae novae je priručnik u kojem Vrančić opisuje 56 različitih konstrukcija i tehničkih rješenja od koji će se neka izgraditi tek stoljećima nakog njegove smrti.

Ilustracije

Muzej grada Šibenika, Šibenik link

Središnji dio prvog kata u stalnom postavu Muzeja posvećen je znamenitim Šibenčanima i humanističkom krugu po kojem se Šibenik isticao među gradovima mletačke Dalmacije. Antun Vrančić, Faust Vrančić, Martin Kolunić Rota, Božo Bonifačić, Horacije Fortezza, Juraj Šižgorić, Dinko Zavorović, Frane Divnić i drugi svojim su bogatim stvaralačkim opusom i velikim ugledom dali snažan doprinos hrvatskom i europskom humanizmu. Njihovo je stvaralaštvo predstavljeno originalnim djelima, pretiscima i multimedijskim prezentacijama. Među njima se izdvajaju Rotin portret Antuna Vrančića i Karla V., Fortezzin mjedeni umivaonik te originalna izdanja Machinae Novae i Rječnika Fausta Vrančića.

Predmeti

Dva lista knjige, 16. st. Autor: Vlačić Ilirik, Matija knjižna građa

Ilustracije

Ustanove

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb

Popratni podaci

Rječnik pet najuglednijih europskih jezika link Digitalizirana građa

Faust Vrančić je sastavio i 1595. izdao u Veneciji prvi rječnik hrvatskoga jezika uvrstivši ga među pet najznačajnijih jezika ondašnje Europe. Polazni je stupac latinski (Latine), a zatim se nižu talijanski (Italice), hrvatski (Dalmatice), njemački (Germanice) i mađarski (Ungarice).

Machinae novae – 400 godina poslije link Izložba

Izvorni se primjerak ove knjige, osim u Vrančićevu rodnom Šibeniku, čuva i u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i upravo je to i bio povod Knjižnici da u svojem prostoru organizira ovu izložbu te na taj način podsjeti na kapitalno djelo hrvatske, ali i svjetske renesanse. Partneri su pri ostvarenju ove izložbe Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Memorijalni centar Faust Vrančić, Tehnički muzej Nikola Tesla, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić“ Šibenik te Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Stručna je suradnica izložbe dr. sc. Marijana Borić, znanstvena suradnica na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Borić, Marijana. Faust Vrančić – izumitelj svjetskoga glasa link Odabrana bibliografija

Tekst u povodu 400. godišnjice smrti Fausta Vrančića u "Vijencu", br. 609.